Na 25. maj ove godine, kada se obilježava godišnjica masakra na Kapiji, u centru Tuzle će biti zvanično formiran memorijalni centar posvećen svim žrtvama stravičnog zločina počinjenog 1995. godine.Na dan kada Tuzla plače, 25. maja ove godine bit će predstavljeno formiranje memorijalnog centra Kapija. Bit će ovo još jedno mjesto sjećanja na sve žrtve stravičnog zločina, a aktivnosti vezano za rekonstrukciju i adaptaciju objekta su pri kraju.
Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Gradske uprave Tuzle, do 20. maja 2020. godine bit će završeni svi radovi, kao i zahvati na priključenju objekta na sistem centralnog grijanja.
Svim radovima je prethodila izrada projektne dokumentacije, obezbjeđenje finansijskih sredstava te odabir izvođača radova putem postupaka javnih nabavki. Istovremeno, tuzlanski Centar za kulturu je prikupio dokumentaciju, fotografije i drugi audio-vizuelni materijal za postavku koja će se nalaziti unutar memorijalnog centra.
Vrijedna historijska građa
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović za portal Klix.ba je kazao da je cjelokupan sadržaj izložbenog prostora memorijalnog centra posvećen tuzlanskoj Kapiji, od datuma tragičnog događaja 25. maja 1995. godine do danas.
“S tim u vezi, prikupljeni su i obrađeni za prezentaciju u različitim formama i medijima printani panoi, audio-vizuelni snimci, audio snimci, fotografije, arhivska građa, novinski članci i slično. U prostoru memorijalnog centra Kapija biće predstavljene fotografije žrtava u dimenzijama 25×25 cm, koje će zauzimati jednu cijelu površinu zida, a na kojem se nalazi posebno izrađena vitrina sa mjestom za fotografije i lične predmete žrtava zločina, koliko smo do sada uspjeli prikupiti od članova porodica”, navodi Imamović.
Osim toga, jedan poseban dio će biti posvećen izvornoj arhivskoj dokumentaciji iz štampe koja je objavila izvještaje neposredno nakon tragičnog događaja, kao i primarna historijska građa, poput izvještaja o istrazi UNPROFOR-a pod nazivom “Istraživanje u vezi sa granatiranjem Tuzle, 25. maj 1995.”, zatim izvještaja Hagrupa Hauklanda, brigadnog general komandanta Sektora Sjevero-Istok, UNPROFOR-ovog izvještaja o istrazi granatiranja Tuzle 25. maja 1995. godine, izvještaja zamjenika komandanta sektora Sjevero-Istok Aerodrom Tuzla 270595, izvještaja o istrazi UNPROFOR-a “Tuzla incident”, kao i izvještaja očevica granatiranja Tuzle koji se desio 25. maja 1995., a kojeg je potpisao major Guy Sands.
“Na interaktivnom displeju će biti pohranjeni digitalizirani dokumenti koji se odnose na tuzlansku Kapiju, a između ostalog posebno je važno istaći da će posjetiocima biti dostupni svi relevantni tekstovi vezani za suđenje i presudu ratnom zločincu Novaku Đukiću, koji je prema presudi Suda Bosne i Hercegovine za počinjeni ratni zločin osuđen na 20 godina zatvora. Osim sudske dokumentacije posjetioci će imati priliku upoznati se sa svim drugim dokumentima koji na bilo koji način sadrže faktografske podatke vezane za tuzlansku Kapiju, također u digitaliziranom obliku”, otkriva nam Imamović.
Pored navedenog, u pripremi je i štampanje deplijana “Memorijalni centar Kapija” čiji će sadržaj korespondirati sa sadržajem stalne postavke na bosanskom i engleskom jeziku. Audio-vizuelni materijal obuhvata autentične snimke nastale u trenutku stravičnog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Tuzle, ali i snimke komemoracija u posljednjih 25 godina.
Također u ovom materijalu su i mnogobrojni dokumentarni filmovi, intervjui, snimci sa suđenja ratnom zločincu Novaku Đukiću, kojeg je za korištenje ustupila Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini, ali i digitalna izložba dokumenata, koju je ustupila Fondacija Istina, pravda, pomirenje pod nazivom “Kapija 25. maj 1995. – 25. maj 2015. nedovršeni proces”.
“Proglašenje dovršetka memorijalnog centra Kapija planirali smo za 25. maj 2020. godine. Od tog dana memorijalni centar će biti spreman da primi posjetioce. Kada će posjetiocima biti dopušteno da posjete memorijalni centar, zavisi od odluka Federalnog štaba civilne zaštite, s obzirom na to je zabrana rada ovakvih sadržaja još uvijek na snazi”, navodi Imamović.
Grad Tuzla je za rekonstrukciju i adaptaciju prostora u kojem će se nalaziti memorijalni centar izdvojio 95.412,18 KM. Za radove centralnog grijanja i toplovodnog priključka izdvojen je iznos od 32.141,77 KM, od čega je 25.000 maraka dala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Centar značajan za roditelje ubijene djece
Memorijalni centar Kapija od velikog značaja je i za članove porodica stradalih žrtava, a među njima je i Arif Ahmetašević. Njegova kćerka Edina je kao 20-godišnjakinja smrtno stradala u masakru u srcu Tuzle.
“Posebno mi je bitno što je Grad Tuzla preuzeo odgovornost na sebe da to sve napravi i ostavi za sva vremena posjetiocima na raspolaganju. S druge strane, značajno je što je u tom centru pohranjena dokumentacija sa suđenja Novaku Đukiću jer on je do samog početka negirao počinjenje ovog zločina. Od 14 ročišta ja sam prisustvovao njih devet i znam kako je iznosio svoju odbranu. Sada će se svi moći uvjeriti u sam postupak i ‘čistoću’ dokaza, odnosno da je sve teklo po zakonu”, kazao nam je Ahmetašević.
Tuzlanska Kapija predstavlja najbolniju tragediju u historiji Tuzle, a prema Imamovićevim riječima, neprocjenjivo je njegovanje pijeteta prema nevinim žrtvama i na ovaj način.
“Memorijalni centar je posebno važan i kao sredstvo odbrane od neprekidnih nastojanja onih koji su ratni zločin organizirali i počinili, da lažima unište istinu. Istina je jača od laži samo pod uslovom da mi istinu njegujemo i štitimo od svih vrsta nasrtaja”, naglašava gradonačelnik Tuzle.
U godinama ranije izgrađen je spomenik sa kompletnim parterom na Kapiji, prema projektu zavoda za urbanizam Tuzle, a nadgrobni spomenici i cijelo groblje u kompleksu Slana banja izgrađeni su prema projektu uglednog arhitekte svjetskog glasa Zlatka Ugljena.
A nakon obilježavanja godišnjice masakra na tuzlaskoj Kapiji nadležni će dan kasnije nastaviti s radovima na sanaciji dijela memorijalnog kompleksa Slana banja u okviru kojeg se nalazi groblje ubijene djece. Vrijednost ovih radova je okvirno 400.000 KM, uključujući i javnu rasvjetu.
“Uspomenu na žrtve ovog zločina njegujemo ne samo spomeničkom, nego i manifestacionom kulturom, pažljivo organizovanim komemorativnim manifestacijama svake godine. Podržali smo niz dokumentarnih filmova, knjige, izložbe i slično. Trudim se da ispoljimo poštovanje i da ne dopustimo da se zaboravi”, zaključio je Imamović.
Granatom ispaljenom sa Ozrena u 20 sati i 55 minuta, 25. maja 1995. godine smtno su stradali: Razija Dedović, Alma Brguljak, Senada Hasanović, Fahrudin Ramić, Pera Marinović, Šaban Mustačević, Edhem Sarajlić, Adnan Beganović, Asmir Bakalović, Suzana Dušić, Almasa Ćerimović, Amir Dapa, Amir Đuzel, Vesna Kurtalić, Edisa Memić, Sanja Ćajić, Nedim Rekić, Mustafa Vuković, Adnan Hujdurović, Edina Ahmetašević, Amira Mehinović, Franc Kantor, Asim Slijepčević, Sandro Kalesić, Edin Hodžić, Indira Borić, Sulejman Mehanović, Damir Kurbašić, Ilinka Tadić, Selma Nuhanović, Edin Mehmedović, Nihad Šišić, Amir Čekić, Indira Okanović, Ilvana Bošnjaković, Admir Alispahić, Jasenko Rosić, Damir Bojkić, Samir Mujić, Rajif Rahmani, Almir Jahić, Lejla Bučuk, Azur Mujabašić, Azur Vantić, Suzana Abuismail, Šemsa Hasičić, Senahid Salamović, Nenad Marković, Hamdija Hakić, Petar Stjepanović, Elvis Alagić, Lejla Atiković, Armin Šišić, Rusmir Ponjavić, Alem Hidanović, Zada Dedić, Vanja Kurbegović, Jelena Stojičić, Hasa Hrustanović, Ago Hadžić, Selma Čaušević, Nešet Mujanović, Adrijana Milić, Samir Čirak, Muri Fatušić, Elvir Murselović, Adnan Saimović, Jasminka Sarajlić te još četiri osobe koje nisu identifikovane.
Uz 71 osobu koja je poginula, od agresorske granate povrijeđeno je blizu 200 građana.
Izvor: Klix.ba
