Do kraja maja u Krajini će zaživjeti nova lokacija za prihvat migranata, a i državni poslanici smatraju da je dobro što će ona biti bliže GP-u Izačić
Delegacija zastupnika Predstavničkog doma BiH završila je posjetu Unsko-sanskom kantonu, saslušavši operativni plan Vlade Kantona za dislokaciju migranata iz gradskih zona i zatvaranja privremenih migrantskih kampova Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši.
Operativni plan
– Sačekaćemo još da Grad Bihać odredi tačnu lokaciju, zemljišnu česticu, prije nego objavimo gdje će se novi kamp nalaziti, a potom ćemo pristupiti njegovoj postupnoj izgradnji i povremenom izmještanju migranata iz Bire i Mirala, te ćemo sve novopridošle migrante upućivati na tu lokaciju, kazao je premijer USK-a Mustafa Ružnić.
Delegaciju je primio i predsjedavajući Gradskog vijeća Bihaća Davor Župa, koji im je predstavio petnaestomjesečnu borbu lokalnih vlasti u Bihaću sa migrantskom krizom i njenim posljedicama. Župa je potvrdio da će Grad Bihać imati vrlo brzo rješenje za novu lokaciju.
– Hvala državnim poslanicima koji su evo došli u Bihać i na licu mjesta se upoznali sa stanjem kada je u pitanju migrantska kriza. Ono što očekujemo je da i oni animiraju državne organe, da se konkretnije i odlučnije uključe u ovaj problem. Mi ćemo vrlo brzo imati sjednicu GV-a Bihać, gdje ćemo predložiti lokaciju za prihvat migranata i to van naseljenih mjesta. Želimo riješiti problem migranata u Bihaću i zaključci GV-a jasno govore o izmještanju migranata iz Bire na neku drugu lokaciju, a ne iz nekih drugih centara, napomenuo je Župa.
Ipak, operativni plan Vlade podrazumijeva da će i migranti iz Mirala biti prebačeni na novu lokaciju u Bihaću, iako to gradska vlast još ne prihvata. Ne postoje bihaćki i velikokladuški migranti, sve su to samo migranti, naglasio je ministar MUP-a USK-a Nermin Kljajić.
– Operativna grupa uradila je plan sa dinamičnim rokovima realizacije. Prvo što će se uraditi je da Vlada USK-a sa gradonačelnikom i Gradskim vijećem Bihaća utvrdi novu lokaciju do 14. maja. Nakon toga biće prezentiran plan ministru sigurnosti BiH do 17. maja i onda bi Vijeće ministara donijelo odluku o prihvatanju te lokacije kako bismo do 20. maja poduzeli radove na uređivanju pristupnog puta, rješavanje vodosnabdijevanja i električne mreže na samoj lokaciji. To bi trebalo biti gotovo do 24. maja, kada planiramo dovoženje na lokaciju prvih kontejnera u koje ćemo dislocirati, postepeno, migrante iz Bire i Mirala sve do konačnog zatvaranja ovih privremenih centara. Shodno tome ostajemo pri dosadašnjem utvrđenom kapacitetu koliko migranata može biti u USK-u, pojasnio je ministar.
Parlamentarci su podržali ovaj plan, a saznanja koja su stekli obilaskom migrantskih kampova prenijeće kolegama.
– Vlada USK-a nam je prezentovala situaciju i namjere, i ja mislim da je to dobar i zreo plan. Čini mi se da bi on mogao biti realizovan do kraja maja, naravno ako dobije potrebnu podršku i Vijeća ministara. S obzirom na to da će tu biti obezbijeđeni neophodni i dostojanstveni životni uslovi, a tu je i sama blizina granice, ne vidim zašto se to ne bi i uradilo. Mislim da bi se na taj način dobrim dijelom riješio i problem lokalnog stanovništva, prokomentarisao je državni poslanik Branislav Borenović.
Nakon završene posjete, poslanici će nakon praznika tražiti i sastanak sa Koordinacijskim tijelom za pitanje migracija u BiH.
Čelična zavjesa
– Tu ćemo insistirati na donošenju određenih zaključaka ili neke vrste plana šta i kako raditi dalje, rekla je članica delegacije, zastupnica Aida Baručija.
Na pitanje novinara zašto se izvršna i zakonodavna vlast sa federalnog i državnog nivoa nije uključila ranije, iako lokalne vlasti i Vlada Kantona već 15 mjeseci to traže, poslanik Jasmin Emrić je navodio izgovore kako su bili izbori i kako se previše dugo čeka formiranje vlasti.
Propusti u radu nadležnih institucija postali su očigledni svim članovima delegacije koji sada imaju mnogo jasniju viziju šta treba činiti. Čuvanje istočne granice od ilegalnih ulazaka mora biti prioritet, iako je nemoguće granicu u potpunosti zatvoriti. S druge strane, na granici je stvorena, kako su je poslanici nazvali “čelična zavjesa”, pa ipak značajan broj migranata i dalje uspijeva preći u Hrvatsku.
