Provedeno istraživanje pokazalo je kako neke aplikacije, bez znanja korisnika, snimaju videa i slike ekrana te ih šalju analitičkim kompanijama.
Jedno od brojnih pitanja na koje su Mark Zakerberg i ekipa iz Facebooka morali odgovarati nakon što su objavljene informacije o dijeljenju korisničkih podataka s Cambridge Analyticom bilo je vezano uz navodno prisluškivanje i špijuniranje pametnih telefona.
Prema nekim tvrdnjama, pametni telefoni, odnosno aplikacije prisluškuju razgovore korisnika kako bi iz sadržaja njihovih razgovora saznali više informacija o njihovim interesima i iskoristili te podatke za prikazivanje oglasa.
U tom kontekstu spominje se i Facebook – neki korisnici te mreže tvrde kako su im se, nakon što su telefonski razgovarali o nekim proizvodima, ubrzo na Facebooku počele prikazivati reklame o tim proizvodima.
Iz Facebooka su te tvrdnje odbili i uvjeravaju da ne prisluškuju i ne špijuniraju korisnike (ionako imaju i više nego dovoljno informacija za prikazivanje oglasa koje sami korisnici dijele na Fejsu), a naučnici s Northeast Universityja proveli su istraživanje među više od 17 hiljada najpopularnijih aplikacija za Androide kako bi saznali prisluškuju li te aplikacije korisnike.
Dobra je vijest da nisu pronašli dokaze o prisluškivanju i špijuniranju (naravno, uvijek postoji mogućnost špijuniranja korištenjem neke metode koju istraživači nisu mogli otkriti), međutim ipak su otkrili neke zabrinjavajuće metode kojima se služe developeri aplikacija.
Naime, pokazalo se da neke aplikacije snimaju prikaze s ekrana telefona i šalju ih trećim stranama.
Kao jedan od primjera naveli su aplikaciju GoPuff, koja je snimala videozapise i prikaze zaslona korištenja te aplikacije i te snimke slala analitičkoj kompaniji AppSee.
Nije neuobičajeno da aplikacije prikupljaju i šalju podatke analitičkim kompanijama koje im pomažu u poboljšanju učinkovitosti, no problem je što u pravilima korištenja i privatnosti GoPuffa nije bilo nikakvih informacija o toj praksi te načinu snimanja i dijeljenja podataka.
Naučnici kažu kako je to veliki problem jer pokazuje koliko je jednostavno snimati ono što ljudi rade na svojim telefonima te bi na taj način u teoriji aplikacije mogle snimati videa ili fotografije privatnih poruka, upisivanja lozinki i slično – korisnici bi tako bez ikakvog znanja mogli predati osjetljive i važne informacije koje bi se mogle iskoristiti za brojne prevare, napade, krađe osobnih podataka, pražnjenje bankovnih računa i slično.
(NN/zimo.hr)
