U proteklih pet godina Centralna banka BiH (CBBiH) je registrovala 16.628 komada lažnih novčanica, ukupne nominalne vrijednosti veće od 220.000 KM, saopćeno nam je iz Ureda za odnose s javnošću CBBiH.
Od ovog broja, zabilježeno je 5.255 komada papirnih novčanica, te 11.373 komada kovanica. Nominalna vrijednost zaprimljenih falsifikovanih novčanica je oko 202.000 KM, a kovanica nešto više od 18.000.
Zanimljivo je da je, prema podacima CBBiH, u toku prošle godine zabilježena najveća nominalna vrijednost lažnog novca, oko 55.000 KM u proteklih pet godina, iako je broj zaprimljenih krivotvorenih novčanica manji nego prethodnih godina, dok je broj kovanica u granicama prosjeka.
Najpopularnije falsifikovane novčanice
Prema nedavno objavljenom izvještaju CBBiH, “najpopularnije” falsifikovane novčanice na domaćem tržištu su, očekivano, konvertibilne marke, a za njima slijede euri i američki dolari.
CBBiH je registrovala 821 komad KM, 162 novčanice eura, te 53 novčanice američkog dolara. Kad je u pitanju apoenska struktura krivotvorenih novčanica KM za 2016., najviše je bilo apoena od 100 KM (286), zatim 20 KM (275), 50 KM (172), 10 KM (45), te 200 KM (43). U 2016. krivotvoreno je i 2.676 kovanica KM, najviše od jedne KM (2.469), pet KM (149) i dvije KM (58).
Krivotvorenih novčanica eura najviše je bilo u apoenu od 50 eura (66), 100 eura (59), 20 eura (20), po pet u apoenima od 200 eura i 10 eura, četiri komada od 500 eura i tri novčanice od pet eura, dok su sve 53 krivotvorene novčanice američkog dolara bile u apoenima od 100.
S obzirom da CBBiH ne posluje direktno sa građanima, ove novčanice su zapravo zaprimile komercijalne banke, a poslije ih proslijedile Centralnoj banci. Naime, prema važećim zakonima, CBBiH obavlja provjere validnosti novčanica za komercijalne banke, odnosno kada šalterski službenici posumnjaju da li je neka novčanica falsifikovana ili ne, banka šalje novčanicu CBBiH na provjeru.
Veliki broj građana našao se u neprijatnoj situaciji kada mu bankarski službenik ili trgovac, frizer, taksista…, odnosno neko kome plaća za proizvode ili usluge, kaže da je novčanica neispravna. Mnogi, zbog straha od mogućeg krivičnog gonjenja, naprosto bace takvu novčanicu. Međutim, zakonska obaveza svakog građanina BiH, kako nam je saopćeno iz MUP-a Kantona Sarajevo (KS), je da prijavi svaki slučaj krivotvorenja novčanica.
Krivična odgovornost
Prema pojašnjenju MUP-a KS, građani koji nesvjesno dođu u posjed lažnih novčanica, jer svakome se može dogoditi da bude prevaren i da mu bude “podvaljena“ falsifikovana novčanica, nisu krivično odgovorni. Naravno, ako policija nakon obavljenih provjera ustanovi da onaj koji prijavljuje krivotvoreni novac nije uključen u lanac rasturača lažnog novca. U protivnom slijede koraci definisani zakona o krivičnom postupku.
Što se tiče same procedure prijavljivanja, policija sačinjava zapisnik o prijemu lažne novčanice, a osobi koja prijavljuje lažni novac izdaje potvrdu o privremeno oduzetom predmetu i tu se završava “posao“ kojeg građani trebaju obaviti u ovim situacijama. O cijelom slučaju se obavještava Tužilaštvo BiH, kao nadležna pravosudna institucija za istrage u slučaju krivotvorenja novca.
– Krivotvorena novčanica se dalje, sa svom popratnom dokumentacijom, dostavlja Sektoru kriminalističke policije, gdje stalni sudski vještak za vještačenje novca, dokumenata i rukopisa, vrši preliminarno vještačenje novčanica. Nalaz vještačenja se također šalje Tužilaštvu BiH – navedeno je iz MUP-a KS.
Građani ostaju oštećeni
Druga mogućnost je da bankarski službenici na šalteru posumnjaju u vjerodostojnost novčanica koje donose klijenti.
– U slučaju sumnje da se radi o falsifikovanim novčanicama, banka ih šalje na dodatnu provjeru CBBiH. Ukoliko Centralna banka utvrdi da je sumnjivi novac falsifikovan, dalju proceduru preuzima MUP – pojasnio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH.
Bez obzira da li sami prijave lažni novac policiji, ili to za njih učine bankarski službenici nakon provjere u CBBiH, činjenica je da će prevareni građani ostati oštećeni za iznos na koji glasi krivotvoreni novac.
– Nije nam poznato da osobe koje prijave krivotvorenu novčanicu mogu dobiti naknadu od bilo koje institucije, te im kao mogućnost ostaje da u parničnom postupku traže nadoknadu štete od osoba koje su odgovorne za proizvodnju ili puštanje u opticaj krivotvorenih novčanica, ukoliko su ona identifikovana – navodi se u odgovoru, kojeg potpisuje direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš, na naše pitanje da li građani koji prijave krivotvoreni novac imaju pravo na bilo kakvu naknadu štete.
To praktično znači će građani, u slučaju da im neko “podvali“ krivotvoreni novac, ostati bez tog iznosa, te da drugi put moraju biti pažljiviji.
