Nedim Sladić, meteorolog, istakao je da je u ovom toplotnom talasu najveći problem visoka temperatura rosišta koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda, nego za naše prostore.
Kako dodaje, to je znatno veći problem nego visoka temperatura vazduha.
Šta je temperatura rosišta i zašto je važna?
“Temperatura rosišta je vrijednost koju zrak treba da postigne ohlađivanjem pri konstantnom pritisku dok on ne postane potpuno zasićen. Ovaj parametar zapravo govori koliko naš zrak sadrži vlage u zraku. Samim tim, važan je faktor pri ohlađivanju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju koliko znoj brzo i efikasno isparava sa ljudskog tijela”, kaže on.
Kako dodaje, ukoliko je rosište nisko (<15°C), tada znoj lakše isparava, i tijelo se može brže ohladiti.
“Rosište iznad 21°C u literaturi se smatra pragom iznad kojeg se ne omogućava brzo hlađenje te se tijelo dodatno tereti. Zrak je tada težak i bogat vlagom, a takvu vrućinu je teže podnositi. Vrijednost od 24 °C (23.7 °C) koju bilježimo u podne u Mostaru nije uobičajeno ni za kontinentalnu Bosnu, niti za Hercegovinu”, objašnjava on.
Sladić dodaje da 38°C na uobičajenijih 10-20 odsto relativne vlage u vazduhu nije isto kao 38°C na 43 odsto.
“Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne”, navodi on.
Zašto je aktuelni toplotni talas toliko ekstreman?
Takođe, on je, kako piše “Nauka govori”, objasnio da je toplotni val koji sada ruši rekorde posljedica fenomena koji je sve učestaliji usljed usporavanja mlazne struje.
Šta je omega blok i kako stvara toplotnu kupolu?
“Imate krak koji ide preko sjevera Velike Britanije i potom se spušta prema istoku i sjeveroistoku Europe, a ugniježđen je između dva polja niskog zračnog pritiska – jednim na obalama Crnog mora, drugim na obalama Iberijskog poluostrva”, dodaje on.
Kada se iscrta taj oblik, dobija se grčko slovo omega.
“Govorimo o omega bloku u kojem je zrak prilično statičan, nema previše dinamike i samim tim može da održi temperaturu zraka vrlo visokom na duže staze”, dodaje Sladić.
Ovo stvara svojevrsnu toplotnu kupolu.
Šta ovakvi ekstremi govore o klimatskim promjenama?
Sladić upozorava da su razmjere ovog događaja ozbiljan signal koliko se klima mijenja.
“Možda najbolji indikator koliko je ovaj toplotni val izražen pokazuje činjenica da su sve projekcije koje su se radile za 2050. godinu i scenariji koji su tada smatrani mogućim ponegdje već premašeni za 10 do 15 stepeni. To zapravo pokazuje ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo”, ističe on.
Izvor:Vijesti.ba
