Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu postoji 60 do 80 miliona neplodnih parova, dok je u Bosni i Hercegovini prema nezvaničnim podacima oko 80 hiljada parova koji se sureću sa ovim problemom. Posljednja istraživanja rađena u Bosni i Hercegovini dala su zabrinjavajuće rezultate prema kojima se svaki šesti par u našoj zemlji bori sa neplodnošću.
– Prema posljednjim urađenim istraživanjima, svaki šesti par se bori sa nekom vrstom neplodnosti, većom ili manjom. Na našoj klinici u prosjeku svakog mjeseca se obrađuje oko 20 parova kada je u pitanju vantjelesna oplodnja, mada je taj broj nekada mnogo veći, sve zavisi – govori za Faktor doktorica medicine Azra Hodža iz klinike New Life.
Navodi da su najveći uzročnici neplodnosti kod žena začepljeni jajovodi, policistični jajnici gdje izostaje ovulacija, a u posljednje vrijeme kod velikog broja žena uočen je smanjen broj rezervnih jajnih ćelija.
– U BiH je posebno u velikom broju zastupljen muški sterilitet, gdje imamo probleme i sa brojem, prokretljivošću i sa morfologijom spermatozoida, koji otežavajuću začeće, ali i onemogućavaju da se prirodnim putem ostvari trudnoća – govori doktorica Hodža.
Na sreću, postupci liječenja neplodnosti, odnosno medicinski potpomognuta oplodnja predstavlja jedan od značajnih napredaka medicine u posljednjih 50-ak godina, tako da uz optimalno liječenje, dostupnost i pravovremeni početak liječenja, danas roditeljima može postati i do 80 posto osoba koje nekada zbog neplodnosti ne bi imale djecu.
– Uspješnost postupka vantjelesne oplodnje zavisi od godina pacijenata, problematike… Na našoj klinici kod žena do 35 godina između 60 i 70 posto je uspješnost začeća iz prvog pokušaja. Ljudi misle da niko ne uspije u prvom pokušaju, ali ustvari većina ljudi uspije iz prvog pokušaja. Rijetki su oni parovi sa većim problemima gdje je potrebno dva, tri, četiri ili više pokušaja vantjelesne oplodnje – pojašnjava Hodža.
Bez novca ništa
Uprkos velikom postotku uspješnosti medicinski potpomognute oplodnje, brojnim parovima u BiH problem predstavljaju visoki troškovi ovog postupka, zbog čega su mnogi bili prinuđeni dizati kredite, posuđivati novac, a neki su čak odustali od pokušaja vantjelesne oplodnje jer nisu mogli platiti troškove.
-U BiH otprilike za jedan pokušaj za ukupnim lijekovima treba oko 6.000 KM, a samovantjelesna oplodnja košta 4.000 KM – ističe doktorica Hodža.
– Fond zdravstvenog osiguranja RS od sredine prošle godine počeo je da finansira i treći pokušaj vantjelesne oplodnje za parove kojima je ovo jedina mogućnost začeća. Podsjećamo da FZO RS od 2007. godine finansira vantjelesnu oplodnju, kada je uveden prvi pokušaj, dok je 2011. godine uveden i drugi postupak. FZO RS u cijelosti finansira dva postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, ženama od 41. do navršene 42. godine Fond finansira 50 posto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cijelosti refundira troškove. Republika Srpska je jedinstvena po tome što i ženama starijim od 42 godine, koje dobiju bebu, refundira troškove, budući da je u gotovo svim zemljama regiona gornja starosna granica 42 godine – navode iz Fonda, dodajući da godišnje za ove svrhe izdvoje oko 2,5 miliona KM.
– Do sada je u RS-u vantjelesnom oplodnjom rođeno 1.115 beba. Prema podacima ZU “Medico's”, godišnje se obavi oko 400 postupaka vantjelesne oplodnje. Tokom 2018. godine procedurom vantjelesne oplodnje koja se izvodi u ovoj klinici ostvareno je 124 trudnoće, dok je 2017. bilo 155 ostvarenih trudnoća i 115 rođenih beba – navode iz Fonda.
– Zahvaljujući uvođenju ove procedure, parovi ne moraju da prolaze kompletan proces vantjelesne oplodnje, a samim tim i troškovi za Fond su manji. Po ovom pravu Republika Srpska značajno prednjači u odnosu na Federaciju BiH, zbog čega imamo slučajeva da građani Federacije žele da se prijave kod nas na osiguranje kako bi ostvarili pravo na vantjelesnu oplodnju. Također, maksimalno smo pojednostavili proceduru ostvarivanja ovog prava za osiguranike jer u zemljama regiona osiguranici znatno teže i komplikovanije ostvaruju ovo pravo, uz mnogo više potrebne dokumentacije, nego što je slučaj kod nas. Kod nas je potrebno priložiti prijedlog ginekologa i kopiju vjenčanog lista – ili izjavu da je par u vanbračnoj zajednici – ističu iz FZO RS.
Zakon još nije u primjeni
Za razliku od RS-a, Federacija BiH je tek prošle godine dobila Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. Zakonom je predviđeno da pravo na liječenje biomedicinski potpomognutom oplodnjom na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje, uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.
Međutim, problem je u tome što se primjena ovog Zakona očekuje tek početkom iduće godine, što znači da će ovo pitanje i dalje biti različito regulisano od kantona do kantona.Pacijenti u Kantonu Sarajevo imaju mogućnost da od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS dobiju novac za maksimalno dva pokušaja vantjelesne oplodnje.
Stanovnici Tuzlanskog kantona mogu refundirati troškove za prva dva pokušaja i to do 3.000,00 KM za prvi i u visini do 2.000 KM za drugi pokušaj. U Srednjobosanskom kantonu se refundira 3.000 KM za prvi pokušaj, a u Zeničko-dobojskom kantonu parovi također mogu dobiti novac samo za prvi pokušaj vantjelesne oplodnje i to 2.000 KM. Ostali kantoni daju tek nekoliko stotina maraka u ove svrhe, a u HNK uopće ne postoji mogućnost refundiranja dijela troškova vantjelesne oplodnje.
