Savez za bolju budućnost (SBB) počeo se, dva mjeseca pred izbore, žestoko zalagati za interese države Bosne i Hercegovine. Oglasili su se saopćenjem za javnost povodom početka izgradnje Pelješkog mosta, tražeći od svojih partnera u vlasti da urade ono što su u SBB-u prije samo godinu smatrali suvišnim – zaštite interese Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni.
– SBB zahtijeva da SDA-ovi član Predsjedništva Bakir Izetbegović, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, te resorni ministar Adil Osmanović, prestanu pisati pisma, te da poduzmu državničke poteze koji će zaštititi interese BiH na konkretan način. Ukoliko to i ne urade, za samo dva mjeseca na njihovim mjestima će sjediti ljudi koji će to biti u stanju – zaključak je dramatičnog upozorenja SBB-a.
Iako je SBB-ova iznenadna briga za državne interese u slučaju gradnje Pelješkog mosta pohvalna, kontradiktorna je u odnosu na stavove koje su zvaničnici te stranke zastupali prije samo godinu. Tada je, u jeku nastojanja da se zaustavi finansiranje tog projekta i pokušaja stvaranja jedinstvenog pristupa svih probosanskih snaga ovom pitanju, potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut dao intervju za Slobodnu Dalmaciju, u kojem je, okićen superlativima kolega iz susjedne Hrvatske, iznio baš one stavove koje su željeli čuti, a koji su u suštoj suprotnosti u odnosu na ove koje SBB danas zastupa.
Intervju Damira Arnauta za Slobodnu Dalmaciju od 12. augusta 2017. godine
Ono što je za tu stranku danas “ugrožavanje interesa BiH na međunarodnoj sceni”, u augustu prošle godine to nije bilo. Bakir Izetbegović je tada, tvrdio je Arnaut, bespotrebno kočio gradnju mosta “samo zbog izbora”.
– Ako je 55 metara visina plovnog puta, što podrazumijeva visinu između crte srednje visoke vode i donje platforme mosta, a širina između stupova 200 metara, interesi i prava BiH zadovoljeni su i zaštićeni – kazao je Arnaut za Slobodnu Dalmaciju.
Ako su interesi i prava BiH gradnjom takvog mosta prije godinu bili “zadovoljeni i zaštićeni”, nameće se pitanje zašto Arnaut, čijom je fotografijom Dnevni avaz ilustrirao posljednje saopćenje, danas ne dijeli svoje ranije mišljenje pa poziva na zaštitu interesa i prava. Ono štu su prozvani zvaničnici SDA zahtijevali obraćajući se kolegama u Hrvatskoj i Evropskoj uniji, Arnaut je tada nazvao “populističkim tezama” koje je potrebno “delegitimirati”.
Ne utječe približavanje oktobarskih izbora samo na stav SBB-a i Arnauta po pitanju odnosa gradnje Pelješkog mosta prema interesima BiH. Ono što će, procjenjuje SBB, biti u stanju uraditi ljudi koji bi za dva mjeseca mogli zamijeniti prozvane zvaničnike, prije godinu je za Arnauta bila nemoguća misija.
– Kako ne vidim mehanizam kojim bi BiH uvjerila Hrvatsku da se podvrgne arbitraži s takvom odredbom arbitražnog ugovora, kako je to učinila Slovenija blokirajući pristup Hrvatske Evropskoj uniji, tako ne vidim mogućnost da BiH za sebe ishodi takvo rješenje – izjavio je potpredsjednik SBB-a za Slobodnu Dalmaciju.
“Zaboravio” je Arnaut, pozirajući fotografu Slobodne Dalmacije uz zamišljeni pogled ka nebeskim prostranstvima, spomenuti u intervjuu i odluku Predsjedništva BiH iz 2007. godine, donesenu baš u periodu kada je on obnašao funkciju savjetnika jednog od članova, a kojom se naša zemlja zvanično protivi gradnji mosta prije definiranja morske granice sa Hrvatskom.
Kao što je Arnaut “smetnuo s uma” taj detalj, tako su u SBB-u, nabrajajući zvaničnike koje smatraju odgovornim za početak gradnje Pelješkog mosta, “zaboravili” spomenuti i svog ministra komunikacija i prometa Ismira Jusku.
A Jusko ne bi da se zamjera komšijama. Ako ga već neko lično pita, kazao je u posljednjem intervjuu za Anadoliju, “zbog dobrosusjedskih odnosa se ne smijemo dovoditi u situaciju da ulazimo u konflikte”. Da radi nešto na zaštiti interesa BiH, radije ne bi. Kada bi počeo, pojasnio je, vjerovatno bi ga neki od parlamentaraca pitao ko ga je ovlastio da to uradi. Raditi u interesu BiH i rizikovati da ga Nikola Lovrinović upita za ovlaštenje, cijena je koja nije vrijedna bespogovornom kooperativnošću plaćene pozicije partnera u “planu B”.
Za Jusku su sve aktivnosti u vezi s Pelješkim mostom, tvrdio je, prestale još 2006. godine. “Ne pika” se stav Predsjedništva BiH iz 2007. i sve aktivnosti koje su okončane njegovim dolaskom na aktuelnu poziciju.
Ako se rad u interesu komšija mogao očekivati od HDZ-a BiH i njihovih odanih partnera iz Laktaša, takav pristup i politiziranje državnih interesa zarad pozicije u vlasti u režiji stranaka koje se deklariraju kao probosanske je upravo ono čemu se Hrvatska u ovom slučaju najviše nadala. Partnera su, čini se, dobili.
Izvor: Faktor
