Nakon trodnevnog sinoda prošle sedmice, duhovni vođa Pravoslavne crkve sa sjedištem u Istanbulu napravio je potez za potres. Ekumenski patrijarh Bartolomej od Konstantinopola kazao je kako namjerava odobriti puno priznanje ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno autokefalnost, čime je ona oduzeta iz kontrole Ruske pravoslavne crkve u Moskvi.
Ruska crkva je signalizirala kako će odgovoriti sa prekidom odnosa sa Istanbulom, što je poslije i uradila, a to je, kako piše u autorskom tekstu Financial Times, najveći raskol od Velikog raskola Pravoslavne i Rimokatoličke crkve 1054. godine.
U tekstu se navodi kako je razdvajanje ruske i ukrajinske crkve i veliki geopolitički događaj jer on dodatno potkopava pokušaje Moskve da zadrži Kijev u svojoj političkoj orbiti i povrati svoj utjecaj širom država bivšeg Sovjetskog saveza.
Bratske nacije
Raskol pogađa i koncept ruskog predsjednika o širem „Ruskom svijetu“ koji bi se protezao preko „bratskih nacija“ Ukrajine i Bjelorusije, ujedinjenih dijelom kroz pravoslavlje.
Moskovski patrijarh je 1686. godine dobio moć da upravlja pravoslavnom crkvom u Kijevu. No, Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata oformljena je nakon propasti SSSR-a 1990-ih.
Ako Bartolomej odobri autokefalnost kijevskoj crkvi u novembru, kako se očekuje, ukrajinska nezavisnost će dobiti novi vjetar u leđa, nastavlja se u tekstu, a porast će i snaga ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koga čekaju izbori u maju naredne godine.
Sa druge strane, još je veći udarac njegovom kolegi iz Rusije. Putin je kroz moskovsku crkvu pokušavao obnoviti rusku državnost i povratiti status velike sile. Proteklih godina, dok je jačao nacionalni populizam širom Evrope, ruski lider je koristio Crkvu kako bi zaštitio imidž Rusije kao uporišta „tradicionalnih“ vrijednosti.
Upad specijalaca
Gubitak Ukrajinskog patrijarhata će smanjiti snagu Rusije u pravoslavlju, kao i moskovsko 500-godišnje stajalište da je „Treći Rim“. Također će pokazati jačinu negativnih posljedica Putinove podjele između Rusa i Ukrajinaca.
Ono što je najveći problem jeste da se sve dešava u vrijeme pada popularnosti ruskog predsjednika zbog reformi penzija i povećanja granice godina za mirovinu. Kijev i zapadne prijestolnice strahuju kako bi Rusija mogla ponovo poslati specijalne snage u Ukrajinu kako bi se zabarikadirali u crkve lojalne Moskvi i spriječili ih da se priklone Kijevu, što bi moglo ponovo dovesti do krvoprolića.
Putinova popularnost kod kuće je značajno skočila nakon aneksije Krima, navodi Financial Times. Slabost ruske ekonomije mogla bi ponukati stratege u Kremlju da pokušaju ponovo sa sličnim potezom. Obzirom na dugoročne posljedice na Putinov novoimperijalni projekat od intervencije 2014. godine, bilo kakav pokušaj utjecaja na ukrajinske vjerske slobode mogao bi biti još više pogrešan – i opasan, zaključuju.
(Vijesti.ba / AjB)
