Na press konferenciji održanoj 14. juna federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović saopćio je da će benzinske pumpe početi snižavati cijene za pet do deset feninga po litri goriva.
Iako su očekivanja bila da će sniženje ići po deset feninga, većina distributera cijene je smanjila za oko pet feninga. Mnogi građani su bili nezadovoljni ovim sniženjem, a čitavu situaciju su iskoristile i pojedine firme za podizanje cijena svojih usluga. U tu grupu spadaju i sarajevski taksisti poput Sarajevo Taxija i Crvenog taxija kao dvije najveće firme u ovoj oblasti, ali su njihov primjer slijedili i drugi manji taksisti. Cijene nisu korigovane nakon nedavnih sniženja cijena. Imajući u vidu situaciju u FBiH, ispitali smo i kakve su cijene u mjestima RS-a koja se nalaze u blizini FBiH.
Lov na vozače iz Sarajeva
Cijene na benzinskim pumpama u Lukavici su značajno niže u odnosu na cijene u Sarajevu. Tako se naprimjer cijene dizela (diesel) 5 kreću od 2,12 KM do 2,17 KM po litru goriva, dok cijenu od 2,21 KM ima jedino benzinska pumpa čiji je vlasnik iz FBiH. U razgovoru sa prodavcima na ovim pumpama saznali smo da su cijene jedno vrijeme bile niže i za čak 28 feninga nego u Sarajevu, ali da su sada jeftinije za oko 15 do 20 feninga. Potvrdili su i da je nakon nedavnih poskupljenja cijena goriva primjetno veći promet na ovim pumpama zbog vozača iz Federacije BiH.
Međutim, ne uživaju svi vozači u RS-u jeftine cijene. Tako su u Banjoj Luci cijene dizela 5 na nivou od oko 2,21 KM po litri goriva. S obzirom na to da najveći grad RS-a nije blizu entitetske granice, naftaši i ne pokušavaju privući vozače iz FBiH.
Što se tiče Tuzle, cijene se kreću od 2,21 KM do 2,31 KM po litri kvalitetnijeg dizela, a identične cijene su i na pojedinim pumpama u Mostaru.
Balansiranje cijena
Iako je ministar Vujanović to najavljivao, ipak nije došlo do pretjerane tržišne utakmice između distributera naftnih derivata. Naftaši su nastavili poslovati kao i do sada pri čemu je osnova njihovog poslovnog modela bio dogovaranje cijena.
Prva taktika kojoj pribjegavaju je da u određenom regionu svi veći distributeri i prodavci goriva odrede identične cijene što neodoljivo podsjeća na kartelsko postavljanje cijena. Deset do dvadeset kilometara dalje, cijene su drugačije, ali i dalje ujednačene među trgovcima u okviru te nove regije. Za istu robu i pod istim uvjetima se daju drugačije cijene, a čime dolazimo do sljedećeg problema koji se sastoji u tome da prema podacima iz baze na koju nas je uputilo Federalno ministarstvo trgovine, rast cijena sirove nafte se ne reflektira u stopostotnom omjeru na cijenu goriva o čemu možete čitati u članku “Lov u mutnom: Naftaši obmanjuju građane BiH o razlozima za rast cijena goriva”.
U konačnici, naftaši su tvrdili i da ne mogu sniziti cijene više od pet do deset feninga zbog niskih marži. Faktor je već pisao o dobiti firmi iz ovog sektora, a detaljnije podatke o poslovanju distributera naftnih derivata u 2017. možete pogledati u narednoj tabeli.
Izvor: Faktor