Nakon laganog izlaska iz globalne ekonomske krize, na osnovu prikupljenih statističkih podataka može se reći da su kretanja u bh ekonomiji u 2017. godini imala uzlaznu putanju. Sveukupno gledano raspoloživi pokazatelji ukazuju na rast ekonomskih aktivnosti, ali politička situacija, odsustvo strukturnih reformi i nedovoljan rast investicija i dalje sprečavaju brži ekonomski rast privrede BiH pa tako na USK.
Pored manjeg pada fizičkog obima industrijske proizvodnje ohrabruju pokazatelji i povećanom izvozu s područja USK (rast od 14%) te sporijem rastu uvoza na USK (rast 3,5%). Skoro sve jedinice lokalne uprave na USK bilježe porast broja zaposlenih dok je istovremeno primjetan pad broj evidentiranih na evidencijama nezaposlenih lica. Određene jedinice lokalne uprave USK bilježe znatan porast izvoza (Ključ 245%; Bužim 46%; Velika Kladuša 26%) što je direktni uticaj akvizicija te investiranja velikih domaćih privrednih društava u ovim jedinicama lokalne uprave (AS Jelah d.o.o., Prevent grupacija…).
Što se tiče grana industrije sve veći primat na USK preuzima prerađivačka industrija odnosno konkretnije metaloprerađivačka i prateća industrije pogonskih mašina, strojeva, različite metalne opreme i dijelova.Ukoliko sintetiziramo pojedinačne statističke pokazatelje koji se odnose na ove vrstu prerađivačke industrije koju najčešće jednim nazivnikom nazivamo „Metaloprerada“ doći ćemo do podatka da je od ukupnog izvoza USK u periodu I-IX mjesec 2017. godine metaloprarađivačka industrija izvezala oko 60% od ukupnog izvoza USK. U Isto vrijeme izvoz drvoprerađivače industrije USK uključujući izvoz svih proizvoda od drveta te namještaja iznosio je oko 15% ukupnog izvoza USK. Poljoprivreda USK u ukupnom izvozu u posmatranom periodu učestvovala je sa svega 9%.
Grane industrije koje najviše zapošljavaju na USK su trgovina na malo i veliko (7.328 zaposlenih); prerađivačka industrija (6.043 zaposlena); hoteljerstvo i ugostiteljstvo (2.225 zaposlenih); poljoprivreda šumarstvo i ribolov (1.468 zaposlenih); građevinarstvo (1.651 zaposlenih). Javna uprava, odbrana, obrazovanje, zdravstvena socijalna zaštita, obavezno socijalno osiguranje, snabdjevanje vodom upravljanje otpadom te proizvidnja električne energije ukupno zapošljavaju 12.730 zaposlenih. Ukoliko posmatramo kantone unutar Federacije BiH, a prema izračunu indeksa razvijenosti FZZPR-a na 1. mjestu po rangu razvijenosti je i dalje Kanton Sarajevo dok je na poslednjem 10. mjestu Kanton 10. U odnosu na prošlu godinu većina kantona je zadržala ista mjesta po rangu razvijenosti. Rang razvijenosti kantona u odnosu na prosjek Federacije BiH urađen je na osnovu aritmetičke sredine 5 pokazatelja – stepen zaposlenosti, stepen nezaposlenosti, broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutno stanovništvo u odnosu na 1991. godinu i poreski prihodi po općinama po glavi stanovnika. Prema istom indeksu razvijenosti Unsko-sanski kanton je i dalje na 8. mjestu uzimajući u obzir 10 kantona Federacije BiH. Iza USK su samo Posavski kanton i Kanton 10.
