To je jedina kantonalna vlada koja se strogo pridržava pravila o održavanju jedne redovne sjednice sedmično. A uz to je, u posmatranom periodu, održala gotovo jednak broj vanrednih sjednica. Usporedbe radi, čak 6 kantonalnih vlada, u prvoj polovini 2017. imalo je dvostruko manje redovnih sjednica.
U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE ZAUSTAVLJEN JE I KONSTANTNI BLAGI PAD PRODUKTIVNOSTI, OD POČETKA AKTUELNOG MANDATA, I, SA 488 RAZMOTRENIH MJERA, OSTVAREN NAJBOLJI POLUGODIŠNJI REZULTAT U OVOM MANDATU.
Međutim, ovaj rezultat je dovoljan tek za pozicioniranje na sredinu kantonalne ljestvice po ovom parametru. Pritom,…
PRODUKTIVNOST VLADE USK U PRETHODNOM MANDATU, U PRVE 2 I PO GODINE NJENOG RADA, BILA JE KONSTANTNO VIŠA.
Ukupno, u prve 2 i po godine rada Vlade u prethodnom mandatu, razmotreno je 614 mjera više, nego u dosadašnje 2 i po godine aktuelnog mandata. Što je čitavo jedno polugodište rada.
U STRUKTURI MJERA, RAZMOTRENIH NA SJEDNICAMA VLADE USK, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, PREOVLAĐUJU ONE DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA.
Najveći procenat otpada na različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključke – sumarno cca 48%. Izvještaji, planovi i programi i informacije čine daljnjih cca 42% od ukupnog broja razmatranih mjera.
Broj značajnih mjera, kojima se sistemski rješavaju neki problemi, mnogo je niži.
Zakoni čine tek 2,9% od ukupnog broja, na Vladi, razmotrenih mjera. A strategije 0,2%.
UZ VLADU HNK, VLADA USK JE JEDINA KANTONALNA VLADA KOJA JE U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE UTVRDILA NEKU STRATEGIJU.
U februaru je utvrđen nacrt Strategije prema mladima USK za period 2016-2020. godina.
Uz, to, u aprilu je realizovan i Strateški plan Ministarstva finansija za period 2017- 2020.
IAKO U UKUPNOJ MASI REALIZOVANIH MJERA, ZAKONI ZAUZIMAJU MALI PROCENAT, NIVO ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE USK, U POSMATRANOM PERIODU, JE BIO, PO BH PARAMETRIMA, PRISTOJAN.
Za 6 mjeseci je utvrđeno 11 zakona, čime je Vlada USK, uz Vlade KS, TK i BPK, postala jedna od kantonalna vlada koja je u ovom periodu utvrdila dvocifren broj zakona. S druge strane, nivo realizacije zakona, u posmatranom periodu, bio je znatno ispod planiranog, Programom rada za 2017..
VLADA USK JE PROGRAM RADA UTVRDILA SA NAJMANJIM KAŠNJENJEM U ZADNJIH 7 GODINA RADA, A USVOJENI PROGRAM JE NAJAMBICIOZNIJI DO SADA.
UPRKOS TOME, REALIZACIJA UKUPNO PLANIRANOG, I NOMINALNO I PROCENTUALNO, JE BOLJA NEGO U GODINAMA U KOJIMA SU PLANOVI BILI ZNATNO SKROMNIJI.
Vlada USK, svoj program rada za 2017. usvojila je već 06.01.2017. (prije nje je to uradila samo Vlada SBK), a Program u sebi sadrži 196 mjera, od kojih je Vlada je za prvih 6 mjeseci realizovala 46,4%, dok je najbolji dosadašnji rezultat bio za 10 procenata slabiji (35,9%).
U REALIZACIJI PLANIRANIH ZAKONA, VLADA JE, MEĐUTIM, OZBILJNO PODBACILA.
Od 30 planiranih zakona, od kojih je čak 24 trebalo da budu utvrđena u prvoj polovini godine, Vlada je realizovala svega 6. I u drugu polovinu godine ušla sa čak 80% nerealizovanog zakonodavnog plana.
ONO ŠTO JE NEDVOJBENO POZITIVNO, JE POVEĆANJE TRANSPARENTNOSTI RADA VLADE I SKUPŠTINE, PRIMJETNO OD DRUGE POLOVINE 2016. GODINE.
Aktuelna Vlada USK, značajno je podigla transparentnost pri donošenju zakona i, kroz mehanizam javnih rasprava, omogućuje zainteresovanim organizacijama, pojedincima i strukovnim udruženjima da se ukuljuče u njihovu izradu.
Pored toga, i Budžet USK za 2017. je bio na javnoj raspravi, prvi put u zadnjih 6 godina.
OSIM VLASTITOG (NEUSVAJANJEM PROGRAMA NA VRIJEME), VLADA KRŠI I POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE.
Poslanici Skupštine USK, za vrijeme „poslaničkog sata“ nerijetko naglašavaju da ne dobijaju, od Vlade, odgovore na postavljena pitanja u predviđenom roku, ili ih uopšte ne dobijaju.
MADA SE TAKVE STVARI NE BI SMJELE DEŠAVATI, VLADA KRŠI I ZAKONE.
Za razliku od budžeta za 2016., Vlada je svoje obaveze oko budžeta, za 2017., ponovo realizovala uz kašnjenje, u odnosu na rokove propisane Zakonom o budžetima u FBiH.
A svim sastavima Vlade, koji su bili aktivni u ovom mandatu, kršen je Zakon o ravnopravnosti polova u BiH, koji propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40%.
Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić (mob. 063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org) i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.
Aktuelna vlada USK, umjesto 4, ima tek jednu ženu na ministarskoj poziciji.
ZA RAZLIKU OD VLADE, KOJA JE, I PORED STALNIH PROMJENA, ZADRŽALA UOBIČAJEN INTENZITET RADA TOKOM ČITAVOG POSMATRANOG PERIODA, POLITIČKA NESTABILNOST U KANTONU SE ZNAČAJNO ODRAZILA NA RAD SKUPŠTINE, U PRVOJ POLOVINI 2017. G.
Prva redovna sjednica Skupštine održana je tek na samom kraju prvog tromjesečja – 31.3.2017. Što, s obzirom da je prethodna održana 28.11.2016, znači da Skupština 4 mjeseca nije održala redovnu sjednicu.
Čak 5 puta, u prvih 6 mjeseci 2017. sjednice su otkazivane, uglavnom zato što nije bilo dogovora o dnevnom redu.
POVEĆANIM INTENZITETOM RADA U DRUGOM KVARTALU SKUPŠTINA JE DONEKLE NADOKNADILA ZAOSTATAK IZ PRVOG.
Pa je, u prosjeku, ipak, imala jednu redovnu sjednicu mjesečno. A uz 6 redovnih, održane su i 3 vanredne.
Važno je to pomenuti zbog toga što je intenzitet rada većine kantonalnih skupština ispod potrebnog nivoa, pa čak i neprihvatljivo nizak. Samo su još skupštine Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, u prvoj polovini 2017. imale prosjek od 1 redovne sjednice mjesečno.
REZULTAT RADA, DIREKTNO JE PROPORCIONALAN INTENZITETU POKAZANOM U POSMATRANOM PERIODU, ODNOSNO BROJU ODRŽANIH REDOVNIH SJEDNICA.
Skupština je u prvom kvartalu razmotrila svega 15 mjera, a u drugom, kad je značajno intenzivirala rad, skoro 5 puta više – 73. 88 razmotrenih mjera treći je rezultat na kantonalnoj ljestvici produktivnosti, u prvoj polovini 2017.
No,… REZULTATI KOJE POSTIŽE SKUPŠTINA USK U AKTUELNOM MANDATU ZNAČAJNO SU LOŠIJI OD REZULTATA U PRETHODNOM.
U prvoj polovini 2013. godine (kao treće godine tadašnjeg mandata), Skupština USK je održala 50% više redovnih sjednica i razmotrila 40% više mjera, nego u prvoj polovini 2017.
ŠTO SE TIČE ZAKONA – SKUPŠTINA JE, U 1. POLOVINI 2017. GODINE, REALIZOVALA SVOJ NAJBOLJI REZULTAT U AKTUELNOM MANDATU I JEDAN OD NAJBOLJIH KOJE SU KANTONALNE SKUPŠTINE POSTIGLE U OVOM PERIODU.
Od 9 usvojenih zakona i 1 prihvaćenog u nacrtu, koliko je realizovala Skupština USK, uspješnije su bile samo skupštine TK (sa 12 prijedloga i 2 nacrta) i KS (sa 9 prijedloga i 3 nacrta).
No,… POGLED NA PLANIRANE OBAVEZE DAJE SASVIM DRUGU SLIKU. Dvije trećine, u Skupštini USK usvojenih zakona, naime, su „neplanirani“.
A svega 3 od 23 zakona koji su po Programu rada trebali da budu razmatrani u prvoj polovini godine, su usvojeni. U drugu polovinu godine se ušlo sa čak 28 zakona koje treba usvojiti.
SKUPŠTINA USK JE, UZ SKUPŠTINU HNK, JEDINA KANTONALNA SKUPŠTINA KOJA SE U PRVIH 6 MJESECI 2017. BAVILA STRATEGIJAMA.
Prihvaćen je nacrt vrlo značajne Strategija prema mladima Unskosanskog kantona za period 2016-2020. godina. No, dvije takođe vrlo značajne strategije – Strategija obrazovanja i Strategija kulture – koje su, po planu, trebale biti usvojene u ovom periodu, nisu razmatrane.
KAŠNJENJE VLADE UZROKOVALO JE I KAŠNJENJE SKUPŠTINE U USVAJANJU BUDŽETA ZA 2017. I KRŠENJE ZAKONA O BUDŽETIMA.
Vlada je konačan oblik Budžeta utvrdila tek 10.03.2017. te ga je Skupština, umjesto prije kraja 2016., usvojila tek 31.03.2017., posljednji dan važenja Odluke o privremenom finansiranju.
NAJVEĆI DIO BUDŽETA USK ODLAZI NA PLATE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH.
U Budžetu za 2017., konkretno, cca 128 od 219 miliona KM, što je čak 58%. Takođe, akumulirani dug je dostigao gotovo 70 miliona KM, što je još jedan ozbiljan problem.
SKUPŠTINA USK JE, PO PRVI PUT U POSLJEDNJIH 11 GODINA, KOLIKO CCI VRŠI MONITORING, USVOJILA PROGRAM RADA NA VRIJEME, PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI.
Time je postala jedna od 6 kantonalnih institucija vlasti koje su ispoštovale tu obavezu i u 2017. godinu ušle bez kršenja Poslovnika, u ovom segmentu.
Na žalost, procenat realizovanih obaveza, za prvih 6 mjeseci 2017. je samo 25%.
VLADA I SKUPŠTINA USK IMAJU PODJELJENU ODGOVORNOST ZA LOŠE KRAJNJE REZULTATE SVOG RADA U KONTEKSTU REALIZACIJE PLANIRANIH ZAKONA.
S jedne strane, postoji odgovornost Vlade što, kao priređivač najvećeg broja mjera o kojima se raspravlja na Skupštini, ne pokazuje dovoljan nivo efikasnosti, naročito u realizaciji planiranih zakona. S druge strane, Skupština, loše rezultate Vlade, vlastitom neefikasnošću, dodatno umanjuje.
Tako je, u prvoj polovini 2017. godine, Vlada utvrdila 6 od 30, Programom rada za 2017. godinu, planiranih zakona.
No, čak 5 zakona utvrđenih na Vladi, u posmatranom periodu, nije razmatrano od strane Skupštine. Pa je konačni rezultat da je od 30 zakona iz Programa rada Vlade za 2017. godinu, kompletnu proceduru, prošao – samo jedan.
OSIM ZAKONA (O BUDŽETIMA I RAVNOPRAVNOSTI POLOVA) VLADA I SKUPŠTINA, ISPOSTAVILO SE, KRŠE I USTAV.
Presudom Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH, konstatovano je da je Skupština USK, u svom radu, prekršila Ustav Kantona.
Najprije, odbijanjem Predsjedavajućeg Skupštine da, na zahtjev Kluba srpskih poslanika, osporene odluke stavi na glasanje po klubovima naroda, na šta je bio obavezan, u skladu sa jasno propisanim odredbama koje propisuju način glasanja kada je pokrenut mehanizam zaštite vitalnih interesa.
A potom usvajanjem, ranije na Vladi utvrđene, Odluke o imenovanju
Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić (mob. 063 396 519; e-mail: ana@ccibh.org) privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine USK-a, za koje je Vijeće Ustavnog suda ustanovilo da je njima povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda u USK.
Reakcija na ovakvu presudu Ustavnog suda, u razvijenim demokratskim državama, bi podrazumijevala ostavke odgovornih za ovaj skandal.
Kod nas, Presudu prati zahtjev Suda da ona bude objavljena u službenim novinama svih(!) kantona. Jer je odsustvo empatije i svakog oblika osjetljivosti prema nacionalnim i drugim manjinama, te kršenje njihovih ljudskih i Ustavom zagarantovanih prava, u BiH, nažalost, sveprisutno.
CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI USK, PREPORUČUJU:
Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija. Preporučujemo održavanje tematskih sjednica jednom kvartalno, o najznačajnijim problemima s kojim se suočavaju građani kantona.
Za početak, predlažemo sjednice posvećene problemima u poljoprivredi, u zdravstvu i problemu odliva stanovništva i negativnog prirodnog priraštaja. Potrebno je stvoriti pretpostavke za kretanje na vrijeme u izradu programa rada i budžeta za 2018. godinu, kako bi se ispoštovali zakonski i podzakonski akti koji propisuju rokove, u ovom kontekstu. Što prije dovršiti rad na usvajanju Strategije prema mladima USK, te strategija obrazovanja i kulture.
Vlada i Skupština USK, trebaju intenzivno raditi i na mjerama od značaja za poljoprivrednike, kako bi se iskoristili postojeći potencijali. Utvrditi, planirane ali nedonešene, Smjernice razvoja poljoprivrede za naredne 4 godine.
Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu. Naravno, ističemo i potrebu konstruktivnog dijaloga između političkih aktera u Kantonu, u cilju uspostavljanja stabilnih političkih odnosa, koji će omogućiti nesmetan rad institucija vlasti, kako bi se svi, konačno, umjesto uskostranačkim i ličnim interesima, posvetili interesima građana i rješavanju njihovih problema. I pozivamo na hitno provođenje odluka Ustavnog suda i na strogo poštovanje zakona i Ustava u radu institucija.
Na kraju… Centri civilnih inicijativa pozdravljaju nedavno usvajanje novog Zakona o državnoj službi u USK-u, u čijem je oblikovanju i CCI dao svoj doprinos, a koji na kvalitetniji način reguliše institut konkursa za prijem u radni odnos novih kandidata i treba da omogući da se u državnu službu, konačno, imenuju i zapošljavaju najbolji kandidati, i to isključivo zahvaljujući svojoj stručnosti i sposobnosti.
Što predstavlja značajan iskorak, u odnosu na dosadašnju praksu. Kao što su značajan iskorak javne rasprave i uvažavanja mišljenja građana i NVO sektora u kreiranju konačnih rješenja zakona.
