Predsjedništvo BiH usvojilo je sredinom marta Strategiju vanjske politike BiH za period 2018.-2023. godine. Riječ je o strategiji koja daje smjernice u vođenju vanjske politike na osnovu globalnih, regionalnih i lokalnih promjena.
Prepoznavajući i anticipirajući aktuelna globalna kretanja i izazove, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se odlučilo na reviziju “Općih pravaca i prioriteta za provođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine” iz 2003. godine. Predsjedništvo BiH je na svojoj 24. redovnoj sjednici održanoj 5. maja 2016. godine zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da, u saradnji s relevantnim institucijama države, pristupi izradi Strategije.
Strategija bi trebala postaviti širi okvir i smjernice za djelovanje relevantnih institucija BiH u vanjskopolitičkom domenu. Kako bi provođenje strategije bilо zadovoljavajuće, neophodno je da Ministarstvo vanjskih poslova BiH svake dvije godine pripremi prijedlog akcionog plana provođenja Strategije s detaljnim ciljevima i prioritetima koji, prema svojim ustavnim nadležnostima, usvaja Predsjedništvo BiH.
Strategiju su dužne provoditi institucije u BiH kojima ove nadležnosti pripadaju u skladu s Ustavom BiH i relevantnim zakonima. Ministarstvo vanjskih poslova BiH također je obavezno kontinuirano pratiti provođenje strategije, u skladu s donesenim akcionim planovima, te o efikasnosti provođenja izvještavati Predsjedništvo BiH jednom godišnje i istovremeno predlagati mjere za eventualno redefiniranje strategije, kao i za poboljšanje efikasnosti njenog provođenja.
U dokumentu je navedeno da je od donošenja dokumenta Predsjedništva BiH, koji nosi naziv “Opći pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine” iz 2003. godine, došlo do značajnih političkih, ekonomskih i društvenih promjena, kako u samoj BiH, tako i na međunarodnom planu.
Neke od globalnih, regionalnih i unutrašnjih promjena koje vanjska politika BiH treba uzeti u obzir, su sljedeće: privredna nestabilnost, posljedice tzv. Arapskog proljeća dovele su do novih konfliktnih tačaka na Bliskom istoku i šire, rastući problem terorizma i radikalizma u svijetu, izbjeglička kriza, zahlađenje odnosa zapadnih sila i Ruske Federacije, pogoršani odnosi u regionu Perzijskog poluostrva, ekonomski i politički rast Narodne Republike Kine te jačanje i drugih zemalja u razvoju, izazovi s kojima se susreće Evropska unija, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, Hrvatska je postala članica Evropske unije, zemlje u susjedstvu su dobile kandidatski status, Crna Gora je postala punopravna članica NATO-a i napredak BiH na putu evropskih integracija i unapređenje strukturalne saradnje s NATO-om.
“Vanjska politika Bosne i Hercegovine zasniva se na otvorenosti, ravnopravnosti, zaštiti i promociji vlastitih osnovnih ustavnih načela i, prema tome, zastupanju, uvažavanju i poštovanju načela ustavnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i vladavine prava u svim aspektima odnosa s međunarodnim partnerima, uz poštovanje obostranih interesa. U tom smislu, za kredibilitet vanjske politike Bosne i Hercegovine i njeno legitimno provođenje, svako istupanje vanjskopolitičkog karaktera u ime Bosne i Hercegovine treba biti zasnovano na načelu konsenzusa, u skladu s ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine”, piše u Strategiji.
Strateški cilj je punopravno članstvo u EU i NATO-u
Stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine su strateški pravci djelovanja vanjske politike Bosne i Hercegovine na osnovu navedenih načela i institucionalnog uređenja, a u okviru kojih će se raditi na ostvarivanju prioriteta i ciljeva.
“Neophodno ih je posmatrati, ne kao statične opise vanjske politike, već kao dinamičke trajektorije i usmjerenja unutar kojih se razvijaju aktivne politike prema Evropskoj uniji, NATO-u, regionu, globalnim pitanjima, međunarodnim organizacijama i sl. Utoliko se prioriteti i sadržaji stubova uveliko prepliću i međusobno nadopunjavaju, ali ujedno oslikavaju kompleksnost međunarodnih odnosa danas i pozicije manjih zemalja unutar tih odnosa”, navodi se u Strategiji.
Na osnovu navedenih globalnih, regionalnih i lokalnih promjena te na osnovu analize trenutne pozicije Bosne i Hercegovine u Evropi i svijetu, kao i na osnovu političkog konsenzusa o budućnosti Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine su sljedeći: sigurnost i stabilnost, ekonomski prosperitet, zaštita interesa državljana BiH u inozemstvu i međunarodnopravna saradnja i promocija BiH u svijetu.
Kao jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine navedeno je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom te kao zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i odgovore na Upitnik Evropske komisije, teži ka dobijanju statusa kandidata u što skorijem roku, a potom i otvaranja pristupnih pregovora o članstvu.
“S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba aktivno pratiti Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. U tom smislu potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika”, piše u Strategiji.
Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine. Prioritetne aktivnosti bit će prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave provođenje aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine. Aktiviranjem MAP-a Bosna i Hercegovina će dodatno unaprijediti svoje institucije i svoju efikasnost u domenu odbrane i sigurnosti te tako i dodatno afirmisati Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu i poželjnu zemlju za strane investicije.
“Na načelima zajedničkih vrijednosti – demokratija, ljudska prava i vladavina prava te uzajamnog uvažavanja i saradnje Bosna i Hercegovina je opredijeljenja da unaprijedi svoju ulogu i značaj u regionalnoj saradnji kroz čvrste i prijateljske veze sa svim zainteresiranim zemljama, kao i jačanje elemenata javne diplomatije za promociju pozitivnih iskoraka Bosne i Hercegovine na svim nivoima saradnje s članicama NATO-a, kao i ostalim demokratskim zemljama”, navodi se u dokumentu.
Fokus na ekonomskoj diplomatiji
Borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma, kako van Bosne i Hercegovine, tako i potencijalno unutar njenih granica, jedan je od osnovnih instrumenata za jačanje sigurnosti zemlje. Pored međunarodnih misija, u koje će se Bosna i Hercegovina uključivati prema svojim mogućnostima i interesima, jačanje saradnje u borbi protiv terorizma se ogleda i u aktivnom dijeljenju informacija u okviru regionalnih, evropskih i globalnih platformi.
“Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv terorizma Bosna i Hercegovina će, u skladu sa svojim mogućnostima, raditi na suzbijanju terorizma u svim svojim pojavnim oblicima. Predstavnici Bosne i Hercegovine aktivno će nastaviti učestvovati na radnim sastancima u okviru tri radne grupe, a to su: Radna grupa za borbu protiv finansiranja terorizma, Radna grupa za borbu protiv nasilnog ekstremizma i Radna grupa za strane terorističke borce”, piše u dijelu koji se odnosi na borbu protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma.
Istaknuta je i važnosti regionalne saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana, ali i generalno bilateralne i multilateralne saradnje. U Strategiji je jedan dio posvećen i doprinosu Ciljevima održivog razvoja 2020.-2030. (SDGs) te intenziviranju saradnje s dijasporom Bosne i Hercegovine.
Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, kao otvorene ekonomije u neposrednoj blizini zajedničkog tržišta Evropske unije, uveliko je determinisan njenom sposobnošću da kroz povećanje konkurentnosti poveća svoj neto izvoz, što će posljedično postići, između ostalog, privlačenjem kvalitetnih stranih direktnih ulaganja.
“Efikasnost ekonomske diplomatije je uslovljena internim reformskim procesima, ali od jednake važnosti je i vanjskopolitički aspekt koji podrazumijeva promociju postignutog napretka kroz javnu diplomatiju, pronalaženje adekvatnih tržišta za izvoz iz Bosne i Hercegovine te privlačenje kvalitetnih stranih ulagača. Članstvo i aktivno učešće u multilateralnim organizacijama poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) je jedan od ključnih ciljeva vanjske politike Bosne i Hercegovine u narednom periodu”, piše u Strategiji.
U kontekstu ekonomskog prosperiteta, Evropska unija ima značajnu ulogu za Bosnu i Hercegovinu iz najmanje dva razloga: Evropska unija je motor unutrašnjih ekonomskih i socijalnih reformi koje konvergiraju ka evropskim standardima i jedan je od glavnih trgovinskih i investicijskih partnera Bosne i Hercegovine.
Aktivnosti ekonomske diplomatije Bosne i Hercegovine podrazumijevaju sinhronizovanu koordinaciju djelovanja institucija Bosne i Hercegovine u čiju nadležnost spada izrada dokumenata kojima se promovišu izvoz, privlačenje stranih investicija, razvojni potencijali postojećih sektora privrede i industrije i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine.
“Fokus ekonomske diplomatije će također biti i na organizaciji konkretnih događaja za susrete privrednika i drugih značajnih subjekata iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja kroz ekonomske forume, poslovne/investicijske konferencije, prezentacije za ulagače, što će potaknuti direktno povezivanje i nalaženje rješenja za izazove koji stoje na putu saradnje”, navodi se u Strategiji.
Strategijom je definisana i zaštita interesa državljana Bosne i Hercegovine u inozemstvu i međunarodnopravna saradnja i promocija BiH u svijetu.
klix.ba
