Iseljavanje građana trend je koji je karakterističan kako za podneblje naše države, tako i za većinu zemalja Balkana.
Odlazak u bogate evropske zemlje i veća primanja cilj su mnogih građana, a iako postoje velika odstupanja između različitih institucija i udruženja po pitanju samog broja stanovnika koji su odselili, situacija na terenu ukazuje na to da efekti ovog fenomena nisu zanemarivi. Posljedice su mnogostruke, a jedna od njih je i da dolazi do smanjenja broja potrošača u BiH. Drugim riječima, bh. kompanije kao i strani distributeri imaju smanjen broj potencijalnih kupaca što može uzrokovati stagnaciju prodaje pa čak i pad prihoda zbog sve jače konkurencija na opadajućem tržištu.
Sistem spojenih posuda
Rade Šegrt, član Udruženja ekonomista SWOT, u razgovoru za Faktor navodi da je migracija stanovništva iz BiH jedan od “najvećih problema koji postoji trenutno u zemlji, mnogo veći i od nekih političkih koji su svakodnevna tema u našim medijima”.
– S jedne strane, veliki odlazak naših građana dovest će do manjka kvalificirane radne snage. Već se sada počinju javljati problemi da pronađete čak i majstora za najobičniju popravku u stanu a kamoli kada trebate zaposliti 100 ljudi u novootvorenoj fabrici, tu je već veliki problem osigurati radnu snagu. Drugi ugao gledanja je da nam odlazi najpotentnije stanovništvo, ljudi koji najviše privređuju, najviše zarađuju a samim tim i najviše troše u zemlji. Sada imamo situaciju da ostajemo bez tih ljudi što će automatski dovesti u određenom trenutku i do pada potrošnje. Mada ti ljudi kada odu u inostranstvo uglavnom ostaje neko od njihove rodbine i po nekom ranijem iskustvu znamo da će se dio novca zarađenog u inostranstvu slati ljudima koji su ostali. Tako da s te strane može se očekivati rast doznaka koje su inače velike u slučaju BiH. Moguće je i da će doći do povećanja potrošnje iz tog ugla. Neko od njih će vjerovatno napraviti i vikendicu, renovirati kuću ili stan u BiH te tako dodatno pospješiti potrošnju. Ali dugoročno, kada ti ljudi odu i kada prođe određeni period, past će natalitet i to će biti veliki problem – kazao je Šegrt.
Ističe da je logična posljedica iseljavanja i povećanje plaća u realnom sektoru jer će teško biti naći radnika, a posao se mora završiti tako da će na osnovu zakona ponude i potražnje radnici moći tražiti veću plaću.
– Ali to nije zdrava konkurencija jer onda, iz ugla poslodavaca, nećemo birati najbolje radnike već one koji ostaju. Tu sad dolazimo u priču o poslovnom ambijentu u društvu, što je jako široka tema o kojoj se može iz raznih uglova pričati. Ali smanjiti parafiskalne namete, pronaći modela za pospješivanje zapošljavanja i slično su neki od logičnih početnih koraka. Međutim, tu se pored ekonomskih veže i demografska politika jer džaba vam ekonomska politika ako dođete u situaciju da vam nema ko da radi. Još kad na to dodamo i priču o samom sistemu obrazovanja i obuci kadrova koje sistem proizvode, jasno je da nemamo potrebnu i dobro obrazovanu radnu snagu. Sve je povezano kao sistem spojenih posuda, jedno kad poremetite čitav balans se poremeti – zaključuje Šegrt.
Tačnost podataka
Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da uprkos čitavoj priči oko problema iseljavanja, “mi i dalje nemamo nikakvih pouzdanih i naučno verificiranih podataka o tome i većina informacija koja se promiču u javnosti najčešće je lansirana od raznih vrsta špijuna, nestručnih da o tome pričaju iz stručnog ugla već pričaju iz nekog drugog ugla”.
– Bile su neke NVO koje su objavljivale informacije o migracijama, i iz onoga što su one objavile jasno se vidi da su ti podaci netačni. Ja ne mogu govoriti o nečemu što statistički i naučno nije verificirano. Onaj podatak koji je jedna od tih NVO lansirala da je u zadnje tri godine otišlo 150.000 je evidentno falsifikat, napravljen na bazi amaterskog istraživanja i ispitivanja ljudi po kućama. Nešto je Federalni zavod za statistiku dao podatke, ali nemamo tačne informacije i najvjerovatnije da to nije ni blizu koliko se priča u javnosti – kazao je on.
S druge strane, ističe da pod pretpostavkom da iseljavanje stanovništva predstavlja problem, onda je nužno kreirati strateške politike na nivou države da se te stvari riješe na bolji i kvalitetniji način.
– Ljudi trebaju ostati jer svima nam je u interesu da ljudi rođeni u BiH ostaju u BiH i da tu ostvaruju svoje porodice i život. Zemlja bez ljudi nije zemlja i onda je to ključni problem. Međutim, sve dok ne dobijemo pouzdane podatke sve ovo što pričamo je čista fantastika. S druge strane, centri moći koji plasiraju lažne informacije o ogromnom iseljavanju iz BiH imaju cilj da dokažu da je BiH kao država neodrživa, da treba da se podijeli i sve to utječe na opću atmosferu nezadovoljstva i mrzovolje. Tome značajno doprinose i mediji kojima su interesantne i negativne vijesti. Pa čak kad ima i pozitivna vijest, prenese se ali onda se doda “ali” i navede se negativno. Nedavno je bila vijest da smo mi u top tri najgore države po nezaposlenosti što je očigledna laž. To je čista budalaština, ali oni su postigli cilj. Prenijelo je nekoliko portala, nek ostane u podsvijesti ljudi. Među tri BIH nije ni u čemu, već je među stotinu i najboljih i najgorih, uvijek je negdje u sredini. Iseljavanje i demografski problemi su važni i treba da se time bavi država prije svega a isto tako i svi mi. Ali to je odraz malo širih okolnosti. Pogledajte i šta se dešava u Hrvatskoj, oni imaju problem i taj problem je po mom mišljenju mnogo veći – kazao je Čičić.
Glas privrednika
Predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona (TK) Nedret Kikanović u izjavi za Faktor ističe da je u proteklih par godina TK napustilo oko 20.000 ljudi što je “značajna cifra posebno imajući u vidu da u kantonu živi oko 500.000 ljudi”.
– Veliki je to problem jer odlaze potencijalni potrošači jer evo i banalan primjer pekara, i on sad ima manje ljudi kojima će prodavati hljeb a da ne govorimo o većim firmama. Smatramo da u rješavanju ovog problema se mora poći od toga da se privrednicima smanje obaveze da bi moglo doći u situaciju da oni povećaju plaće radnicima. Jer samo povećanje plaća i otvaranje novih radnih mjesta može okrenuti ovu priču – kazao je Kikanović.
Pojašnjava da su dvije posljedice odlaska ljudi, a prva je ta da firme neće imati radne snage i da će se većim plaćama morati boriti da privuku radnike.
– Tržište međutim diktira koliko se može povećati plaća. Ne možeš ni plaću podići previše jer se boriš sa drugim firmama iz čitavog svijeta koje su nam konkurencija. Treba smanjit obaveze firmama da im se olakša, a smanjenjem obaveza se povećava ukupan promet i prihodi što otvara put ka većem punjenju penzionih fondova – kazao je Kikanović.
Predsjednik Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona Šefkija Botonjić za Faktor navodi da je “opće poznato da je sve prisutniji trend povećanja iseljavanja građana iz naše zemlje”.
– Iako, u znatno manjoj mjeri, u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH, svakako, da ova pojava nije zaobišla ni ZDK, kao privredno najrazvijeniji kanton u Federaciji BiH. Pored niza negativnih posljedica izazvanih ovim procesom iseljavanja, u značajnoj mjeri se odražava i na privredni razvoj ovog kantona i to primarno kroz smanjenje tržišnog potencijala ovog kantona uzrokovanog manjom potrošnjom a posebno roba široke potrošnje, kao i nedostatkom kvalitetne radne snage, jer je poznato, da procesom iseljavanja najviše gubimo kvalifikovanu, obrazovanu i mladu radnu snagu – kazao je Botonjić.
Mnogi privrednici su i ranije ukazivali na ovu problematiku. Tako je vlasnik Violete Petar Ćorluka kazao da se “tržište u BiH nažalost smanjuje. Ljudi se sve više iseljavaju. Rađa se i manji broj djece. Nama promet mora rasti da bismo mogli zapošljavati nove ljude i da bismo mogli investirati u nove projekte, tehnologije, linije”.
Sličnog stava je i direktor Banjalučke pivare Nicholas Penny koji je u izjavi uz godišnji finansijski izvještaj rekao da “širom zemlje svjedoci smo pritisku na raspoloživi prihod stanovništva, a uz to, naročito u ruralnim sredinama, odlasku sve većeg broja radnosposobnih ljudi iz zemlje. Ovi negativni trendovi se odražavaju na sve firme koje proizvode robu široke potrošnje”.
Za razliku od njih, predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić smatra da iseljavanje stanovništva još nije kreiralo efekte da firme osjete pad broja potrošača.
– Posljedice se prije svega osjete na nedostatku radne snage jer odlaze ljudi koji su obučeni i imaju vještine. S druge strane, ovaj problem neće nestati tako brzo i za nadati se da ostane na ovom nivou jer problem iseljavanja ljudi imaju i mnoge zemlje koje su u samoj Evropskoj uniji – zaključio je Jašarspahić.
faktor.ba
