Dijaspora je prošle godine u BiH poslala 2,51 milijardu maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2 odsto više nego u 2016, podaci su Centralne banke BiH.
U BiH je zabilježen i rekordan nivo štednje građana, kao i rekordan porast stranih investicija u odnosu na ranije godine.
Kad je riječ o doznakama, u Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2017, navodi se da je njihov priliv tek u ovoj godini dosegao nivo iz 2007, odnosno nivo koji je bio zabiležen prije finansijske krize.
– Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priliv radničkih doznaka je osnovni uzrok povećanja priliva po ovom osnovu. Od 1998. najveći iznos doznaka zabilježen je 2007, kada je na račune građana uplaćeno 2,77 milijardi KM, a odmah nakon toga 2008, kada je u BiH stiglo 2,5 milijardi KM iz inostranstva. Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. – 1,96 milijardi KM – navodi se u pomenutom izvještaju, prenosi Srpskainfo.
Prema nezvaničnim informacijama, van BiH živi skoro dva miliona njenih građana. Najviše ih je u Hrvastkoj, Njemačkoj, Austriji , SAD-u, Sloveniji, Švajcarskoj, Švedskoj, pa se pretpostavlja da iz ovih zemalja dolazi navjeći dio novčanih doznaka.
Podaci Centralne banke pokazuju da građani BiH u bankama čuvaju više od 11 milijardi KM, a ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda nedavno je rekao da je riječ o rekordnom rastu.
– Međutim, rekordan rast štednje građana i depozita preduzeća pokazuju da nema dovoljno interesa za domaća investiranja – naglasio je Bevanda.
S druge strane, lane je u BiH zabilježen gotovo rekordan porast stranih investicija. Tako, direktna strana ulaganja za prošlu godinu iznose 758,4 miliona KM, što predstavlja povećanje od 57,3 odsto u odnosu na 2016, saopštili su iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.
– Ovo je značajan porast, s obzirom na to da je posljednjih godina u BiH uglavnom bilježen pad priliva stranih ulaganja – saopštili su iz FIPA.
Uprkos porastu stranih investicija, jasno je da je godinama unazad najveći investitor u BiH ipak – dijaspora. Naime, nije teško izračunati da su lični transferi i dalje tri puta veći od stranih ulaganja, što, kako ekonomisti objašnjavaju, nedvosmisleno potvrđuje da građani BiH najveću korist imaju upravo zahvaljujući parama koje im šalju rođaci koji žive i rade u inostranstvu.
Ekonomisti podsjećaju da ne treba zanemariti ni činjenicu da zvanična statistika prati samo priliv novca iz inostranstva preko banaka, dok gastarbajteri svojim najbližim donose ili šalju i dosta keša. To znači da u BiH završi kudikamo više para nego što pokazuju analize nadležnih institucija.
Činjenica je da bi bez ovog vida pomoći mnogi građani jedva sastavljali kraj s krajem, s obzirom na činjenicu da značajan broj stanovnika iz BiH živi izuzetno teško. Zato kao ozebo sunce gledaju u rođake koji su sreću potražili u bijelom svijetu, odnosno snašli se taman toliko da mogu da pomognu i onima koje su ostavili ovdje.
