Politička analitičarka Ivana Marić izjavila je u intervjuu za Fokus.ba da izbori u BiH nikada nisu bili ovako neizvjesni, te da sedam dana prije Općih izbora u BiH niko nema siguran prolaz.
“Iz svakog naroda imamo po 2-3 favorita, dok ostali kandidati imaju minimalne ili nikakve šanse za pobjedu”, navela je Marić.
Marić je govorila o šansama pojedinih političara i stranaka, mogućnostima izborne prevare, dosadašnjem toku predizborne kampanje, očekivanjima nakon izbora itd.
Vaša ocjena rada i rezultata vladajućih koalicija u BiH u proteklom mandatu?
Voljela bih da tu imam šta ocjenjivati, ali nažalost ova vlast nije uradila mnogo toga što bi se moglo ocijeniti, a pogotovo ne pozitivno. Ono što mogu ocijeniti je njihova maštovitost u izmišljanju uspjeha i vještina baratanja statističkim podacima kojima su potkrepljivali svoje nevidljive uspjehe.
Jedini nivo vlasti koji je iole imao pozitivne pomake i vidljive rezultate je jedan dio Vijeća ministara i to predsjedavajući Vijeća ministara i ministri iz Republike Srpske.
Sigurna sam da građani čak i ne znaju ko su ministri i parlamentarci koji su trebali da zastupaju njihove interese. Ili ako znaju to je zbog njihovih nevjerovatnih i često komičnih izjava. To dovoljno govori o njihovim (ne)uspjesima.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik u proteklim se mjesecima iznova okrenuo huškačkoj retorici, a nedavno je za govornicom otvoreno prijetio pojedinim ljudima, uključujući i Davora Dragičevića koji u Banjoj Luci traži pravdu za svog sina. Reklo bi se, ništa neuobičajeno za Dodika u predizobrom periodu. Hoće li mu to i ovog puta pomoći pri izbornom rezultatu i šta može opozicija – Savez za pobjedu?
Milorad Dodik je jedan istrošeni političar osumnjičen za upetljanost u mnoge nerazjašnjene poslove i afere. Njegova politička karijera je na samom kraju i zbog toga je prisiljen da koristi što radikalniju retoriku i da troši što više novca na promociju kako bi zadržao bar malo podrške birača.
Svjedoci smo posljednjih političkih trzaja Milorada Dodika, a znamo na šta su sve ljudi spremi kada im se bliži kraj. Najbolje bi bilo kada bismo mogli ignorisati njegove očajničke i kukavičke poteze, prijetnje, uvrede i omalovažavanja jer mu time samo pomažemo u podizanju rejtinga.
Ali stvari koje on radi su toliko ispod civilizacijske razine da jednostavno ne možete u 21. vijeku na njih da ne reagujete i da ostanete ravnodušni. Nadam se da su ovo zadnji izbori na kojima se bavimo Dodikom.
Opozicija još uvijek nije dovoljno jaka da potpuno razoruža Dodika i njegove sljedbenike, ali njihova snaga raste iz dana u dan. Mislim da opozicija u RS-u ima veliku šansu da nakon izbora formira vlast bez SNSD-a i time obilježi Dodikov definitivni poraz.
Koliko neizvjesna utrka će biti za hrvatskog člana Predsjedništva BiH? Pojavile su se informacije da HDZ BiH za Dragana Čovića prikuplja glasove u inostranstvu, dok Komšić računa na veliki broj birača iz ranijeg perioda… Tu su i Falatar, Zelenika i Ivanković-Lijanović, čiji je stranačaki inžinjering nešto slabiji u odnosu na Čovića i Komšića…
Izbori nikad nisu bili ovako neizvjesni. Na svim dosadašnjim izborima smo bar za jednog člana Predsjedništva bili sigurni ko će biti. Međutim, na ovim izborima niko nema siguran prolaz. Iz svakog naroda imamo po 2-3 favorita, dok ostali kandidati imaju minimalne ili nikakve šanse za pobjedu.
Prevelik je broj birača koji neće izaći na izbore, još je veći broj onih birača koji još uvijek ne znaju za koga će glasati. Tako da sve ove rezultate anketa koje dobijamo moramo uzeti sa rezervom jer više od polovine birača još uvijek ne zna za koga da glasa. U takvom situaciji sve je moguća.
Dragan Čović i HDZBiH imaju najodaniju biračku armiju koja je već davno donijela odluku za koga će glasati. Zna se! S druga strane, Željko Komšić nema onu popularnost koju je imao 2010., a možda čak nema ni popularnost iz 2006. Komšićeva neaktivnost u parlamentu zadnje četri godine, česti sukobi unutar stranke, kao i brojni članovi i zastupnici koji su napustili DF, znatno su narušili Komšićev ugled. To se jasno vidi po malom broju posjetilaca na njihovim predizbornim skupovima i lošem rejtingu u anketama. Čović i Komšić jedan drugom pomažu u kampanji. Glavni argument Čovića je da svi Hrvati moraju glasati za njega kako im Bošnjaci ne bi birali predstavnike u vlasti, a glavni Komšićev argument zašto glasati za njega je da Čović ne pobijedi. Dakle, obojica idu na argument „manjeg zla“.
SDA su u proteklom periodu napustili pojedini visokopozicionirani članovi, a njihova koalicija sa SBB-om je bila u najmanju ruku klimava većim dijelom madata. Šta po vama mogu postići ove stranke, a šta opozicija, odnosno stranke ljevice, koje su u ovaj izborni proces ušle razjedinjene?
SDP, DF i NS su pogriješile što su dozvolile da se priča o ujedinjenju ljevice toliko razvuče i da na kraju ne bude ništa od toga. U javnosti se stvorio dojam da razjedinjena ljevica nema nikakve šanse za uspjeh i da će izbori samo označiti njihov poraz. To nije tačno. Ljevica jeste razjedinjena, ali i desnica tako da to nije problematično. Prema izbornom sistemu u BiH, stranke ljevice imaju čak šansu da osvoje više poslaničkim mjesta nego što bi to bio slučaj da su išli ujedinjeni. Ono što nije dobro za ove stranke je to što svaka ima svog kandidata za Predsjedništvo BiH. Da su išli zajedno imali bi jedno sigurno mjesto u Predsjedništvu. No, ko zna možda na ovaj način osvoje i dva mjesta u Predsjedništvu jer Komšić i Bećirović, obojica imaju šansu za pobjedu.
Rukovodstvo SDA je katastrofalno i dozvolili su da im se desi previše grešaka i propusta. To ih je koštalo gubitka velikog broja zastupničkih mjesta ali i rasparčavanje stranke iz koje je nastalo nekoliko manjih ali lokalno jakih stranka. SDA će to sigurno osjetiti na izborima. SBB se već izverzirala u izigravanju vladajuće opozicije tj. dio su vlasti, ali se ponašaju kao opozicija. Stalno kritikuju vlast za neuspjeh nadajući se da se građani neće sjetiti da su i oni dio te neuspješne vlasti.
Moguća izborna prevara je top tema u državi. Sijevaju optužbe o umiješanosti stranih sila u izborni proces, već je poznato da su vršene malverzacije sa glasovima iz inostranstva, a na biračkim spiskovima je i dalje hiljade mrtvih osoba. Vaš komentar?
Izborne prevare su neizostavan dio svakih izbora, a u BiH izborne prevare imaju najveći utjecaj na rezultate izbora. Problem je što se izborna volja birača ne oslikava u dovoljno mjeri u izbornim rezultatima zbog intenzivnih i sve prisutnijih izbornih krađa. Tome u najvećoj mjeri doprinosi nesposobnost i nedoraslost Centralne izborne komisije BiH zadatku koji im je dodijeljen. Određeni broj afera koje su se dovodile u vezu sa CIK-om dovele su do toga da su građani izgubili povjerenje u ovu instituciju.
Ovih dana smo svjedoci da CIK ne može organizirati fer i poštene izbore predsjednika CIK-a pa kako onda da vjerujemo da mogu osigurati pravedne, fer i poštene izbore za cijelu državu.
Većina izbornih prevara se ponavlja od izbora do izbora tako da su stranke postali pravi stručnjaci za to. Neprimjerenim reagovanjem CIK samo ohrabruje razvoj izbornog inžinjeringa. Ove godine imamo novinu u vidu krađe identiteta i lažnog prijavljivanja osoba za glasanje poštom. Izborne prevare ne možemo potpuno spriječiti ali bi se njihov broj mogao svesti na minimum kada bismo imali sposobna i politički neovisna tijela za provedbu izbora.
Koliko je stvarnih problema i potreba građana u ovogodišnjim kamapanjama političara i stranaka, a koliko uobičajenih nebitnih stvari?
Odgovor na ovo pitanje pronalazimo u svakoj provedenoj anketi. Na pitanje šta su najveći problemi građana uvijek je na prvom mjestu nezaposlenost, zatim slijedi loša ekonomska situacija pa korupcija i kriminal. Međutim kada ih pitate po čemu se odlučuju kome dati glas na prvom mjestu je nacionalna pripadnost i zaštita nacionalnih interesa.
Političari su to shvatili i zato biračima prevashodno nude podizanje nacionalnih, a samo usput im iznesu neko sočno ali neostvarivo obećanje o novim radnim mjestima i povećanju plata i penzija. To je neki prešutni pakt između birača i političara. A onda se nakon izbora čudimo zašto nema ekonomskog napretka.
Šta građani mogu očekivati nakon izbora? Koliko brzo uspostavljenu vlast, koliko stabilnu vlast i kakve promjene?
Nakon ovih izbora, kao i nakon svakih prethodnih, mnogi građani će biti razočarani i iznenađeni što su nacionalne stranke dobile najveći broj glasova. Svi će pričati da su oni glasali za građansku opciju pa će nam ostati vječita bh. izborna misterija „ko je glasao za nacionalne stranke“. Šalu na stranu, jedini način da se ne razočaramo rezultatom ovih izbora je da smanjimo očekivanja. Neće se desiti nikakva drastična promjena. Vlast je bila jako loša ali za njihove birače ne toliko loša da bi im broj glasova drastično opao, a opozicija je bila dobra ali ne toliko da bi im broj glasova drastično porastao. Što znači da će vlast izgubiti dio podrške, a opozicija će dobiti veću podršku nego na prethodnim izborima.
Međutim, nije pitanje ko će osvojiti koliko glasova već ko će nakon izbora formirati vlast. Nakon zadnjih i predzadnjih izbora za formiranje vlasti trebalo je više od godinu dana. Da li će i ovaj put biti isti slučaj zavist će od koalicione kombinatorike. Ukoliko bi bilo koje tri stranke mogle formirati vlast to bi se moglo brzo desiti, međutim ako se bude pravila kombinatorika sa većim brojem stranaka mogli bismo oboriti ranije rekorde u trajanju formiranja vlasti.
Pojedini visokopozicionirani zvaničnici EU i SAD-a nedavno su izjavili da se EU i SAD moraju više angažovati u BiH zbog rasta uticaja Rusije, Turske i Kine. Hoće li do toga zaista doći?
Tokom rata Bosna i Hercegovina je bila u fokusu interesa svjetskih sila. U godinama koje su uslijedile, njihov interes je opadao tako da smo u zadnjih par godina bili prepušteni na milost i nemilost domaćih političara. Interest svjetskih sila za BiH ponovo je počeo rasti ove godine ali ne našom zaslugom ili krivicom već isključivo zbog našeg geopolitičkog položaja. Postali smo poligon za prepucavanje velikih sila koje preko nas prkose jedna drugoj i dokazuju ko ima veći utjecaj u BiH. Šteta je što nemamo dovoljno mudre političare da iskoriste njihovu svađu da isposluju nešto za Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Ovako smo samo statisti u njihovim predstavama.
