Oktobarski izbori bi, sudeći prema najavama iz Centralne izborne komisije (CIK), trebali biti raspisani 9. maja, odnosno 150 dana prije njihovog održavanja. Petnaest dana kasnije istječe rok za prijave političkih stranaka i nezavisnih kandidata, dok je taj rok za koalicije i liste nezavisnih kandidata nešto duži i završava se 110 dana prije izbora u 17.00 sati.
Da bi se vaše ime ili ime vaše političke stranke našlo na nekom od glasačkih listića nije dovoljna samo dobra volja. Potreban je i novac.
Političke stranke su dužne uplatiti CIK-u novac za ovjeru kandidature. Visina novčanog iznosa takse za ovjeru političke stranke za učešće na izborima se utvrđuje po njihovom raspisivanju, a za opće izbore 2014. godine su važili sljedeći iznosi:
a) 20.000 KM za izbore za članove Predsjedništva BiH;
b) 20.000 KM za zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
c) 14.000 KM za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a i predsjednika i potpredsjednika RS-a;
d) 10.000 KM za kantonalne skupštine u FBiH
Kome se vraćaju uplaćene takse
Novčani iznosi se ne uplaćuju pojedinačno za svaki organ već uplaćeni iznos takse za ovjeru za viši organ vlasti važi i za niže nivoe vlasti, osim u slučaju kandidiranja za izbor članova Predsjedništva BiH. To u praksi znači da će politička stranka koja će ponuditi kandidate za sve nivoe vlasti morati platiti 20.000 KM za Predsjedništvo BiH te 20.000 KM za Parlamentarnu skupštinu BiH. Ukoliko usvoji barem jedan mandat na izborima, toj se stranci vraća iznos koji odgovara najvišem izbornom nivou na kojem je osvojila mandat.
Novac uplaćen za ovjeru za izbor članova Predsjedništva BiH se vraća samo strankama čiji je kandidat pobijedio. Navedeni iznosi su znatno viši u odnosu na opće izbore 2010. godine. Tada je taksa za Predsjedništvo BiH iznosila 15.000 KM, što u praksi znači da je, primjera radi, Fahrudin Radončić “spiskao” 35.000 KM na dvije neuspješne kandidature za Predsjedništvo BiH.
Novčani iznosi koje za ovjeru kandidature moraju uplatiti nezavisni kandidati su nešto niži i iznose:
a) 10.000 KM za izbore za članove Predsjedništva BiH;
b) 10.000 KM za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH;
c) 7.000 KM za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a te predsjednika i potpredsjednika RS-a;
d) 5.000 KM za kantonalne skupštine u FBiH
Nezavisnim kandidatima koji osvoje mandat na izborima se uplaćeni novac vraća. Ako je mandat osvojila koalicija ili lista nezavisnih kandidata, smatra se da je mandat osvojila svaka stranka članica koalicije ili svaki nezavisni kandidat za liste nezavisnih kandidata pa će novac biti vraćen svakoj stranci koja je član koalicije ili nezavisnom kandidatu sa liste nezavisnih kandidata, bez obzira na to koja je stranka u koaliciji ili nezavisni kandidat na listi nezavisnih kandidata dobio mandat. Sva sredstva koja se ne vrate strankama ili kandidatima ostaju u budžetu institucija BiH.
Nije samo novac potreban za ovjeru kandidature. Potrebni su i potpisi podrške registriranih birača. Prema Izbornom zakonu BiH, prijava svake političke stranke mora sadržavati najmanje 3.000 potpisa registriranih birača za izbore za članove Predsjedništva BiH, isto toliko za Parlament BiH, 2.000 za Parlament FBiH i Narodnu skupštinu RS-a te 500 potpisa za kantonalne skupštine.
Nezavisnim kandidatima je taj proces nešto olakšan pa je za Predsjedništvo BiH potrebno prikupiti 1.500 potpisa. Isto toliko potpisa je potrebno prikupiti za Parlament BiH, dok je za Parlament FBiH i Narodnu skupštinu RS-a potrebno 1.000 potpisa. Za kantonalne skupštine je potrebno 250 potpisa. Konačne kandidatske liste političkih stranaka ćemo saznati u julu, a rok za njihovo dostavljanje je najkasnije 90 dana prije održavanja općih izbora.
Bitka za Predsjedništvo BiH
Najzanimljivija “bitka” će se i ove godine voditi za Predsjedništvo BiH, naročito za poziciju koja pripada članu iz reda bošnjačkog naroda. Prije četiri godine se čak deset kandidata takmičilo za tu poziciju, a ništa manje interesovanje, sudeći prema trenutnom stanju, neće biti i ove godine.
Svog će kandidata definitivno imati SDA, a njegovo ćemo ime saznati najkasnije do kraja ovog mjeseca. Kandidat SDP-a najvjerovatnije će biti Denis Bećirović, a u javnosti su svoje kandidature već istaknuli Senad Šepić ispred Nezavisnog bloka, Amer Jerlagić ispred Stranke za BiH te Sejfudin Tokić ispred Bošnjačkog pokreta. Novih 20.000 KM će na račun CIK-a uplatiti i šef SBB-a Fahrudin Radončić, a kandidaturu je najavio i dr. Mirsad Hadžikadić. Na glasačkom listiću će se vjerovatno naći i ime kandidata BPS-a. Izvjesno je da će se on prezivati Halilović, a upitno je da li će to biti stariji Sefer ili mlađi Semir, koji se, sudeći prema pisanju njihovog porodičnog portala, također “začešljao” da postane član Predsjedništva BiH. Izgledno je da će svog kandidata ponuditi i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, a to bi mogao biti njen predsjednik i aktuelni načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.
Tri su izgledna kandidata i za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Jedan je aktuelni član Dragan Čović, a drugi je njegov prethodnik na toj poziciji Željko Komšić. Svog će kandidata ponuditi i HDZ 1990, a to bi, nagovještava se, mogla biti Diana Zelenika. U entitetu RS su sigurna dva kandidata. Milorad Dodik će biti kandidat ispred koalicije koju predvodi njegov SNSD, dok će Mladen Ivanić ispred Saveza za promjene pokušati osigurati drugi uzastopni mandat u Predsjedništvu BiH.
Na izborima 2014. godine se za Predsjedništvo BiH kandidiralo ukupno 17 kandidata, dok se za predsjednika i potpredsjednike entiteta RS kandidiralo ukupno 19 osoba. Na glasačkim listićima za Parlament BiH se našlo ukupno 739 kandidata, Parlament FBiH 1.345 kandidata, a za Narodnu skupštinu RS-a 1.394 kandidata. Za kantonalne skupštine u entitetu FBiH se kandidiralo ukupno 4.234 kandidata.
faktor.ba
