Sanica kod Ključa, krajiško selo smješteno na obalama istoimene rijeke i na obroncima Grmeča, bilo je prvo turističko selo u bivšoj državi.
Pohodili ga turisti iz svih krajeva, uživali u netaknutoj prirodi, zdravoj hrani i brojnim sadržajima. Danas se mnogi mještani vraćaju i pokušavaju vezivati razvojne perspektive u tom pravcu i pokušavaju to vratiti.
Razvojna perspektiva
Prepoznala je to prva Fehrija Lučević, koja se vratila iz Amerike i uložila u gradnju ribogojilišta.
– Posebne rijeke, Sanica i njene pritoke, čiste, zdrava okolica, šume, resursi, bili su razlog da se vratim i pokušam vratiti Sanici ono što je imala. Veliki trud je uložen u ribogojilište, ali isplati se. Nema potrebe ići odavde, ima ovdje posla, može se u našoj Sanici zaraditi i pristojno živjeti. Otvorila sam nekoliko radnih mjesta, proizvodnja i plasman su pristojni. I što je najvažnije, perspektiva je tu – kazala nam je Lučević.
Kvalitet saničke pastrmke je već potvrđen na tržištu i, kako kažu u ribnjaku, gotovo da se ne može stići proizvesti kolike su potrebe. Fehrija dalje kaže da mnogo rade, ali takav je to posao. Riba traži veliki trud, velika ulaganja.
– Još ima dosta posla oko završetka proizvodnog ciklusa, nedostaju još neke mašine, ali i to ćemo uskoro riješiti. Uveliko razmišljamo o proširenju, a to će povećati i broj radnih mjesta. Uglavnom sve što proizvedemo odmah i plasiramo na tržište i još nedostaje. Kvalitet pastrmke je već prepoznat i to ne samo u BiH – navodi Lučević.
Potrebna pomoć
Dodaje da im je neophodna pomoć u gradnji infrastrukture, puteva, da se lakše dođe do Sanice, Ključa.
– Zaista ovdje ko hoće raditi može dobro živjeti. Zemlja leži neobrađena, a mi uvozimo sve i svašta. Treba iskoristiti ove resurse i ove Bogom dane ljepote i to staviti u funkciju i razvoj turizma te tako zaustaviti mlade da ne odlaze – kaže na kraju.
Previše papirologije
Lučević ističe da nadležne institucije u Kantonu, Federaciji imaju malo sluha za ljude koji žele otvarati radna mjesta.
– Previše je administracije, papirologije, gubi se podosta vremena u tom, tako da to čak malo i usporava proizvodnju. Tu bi država trebala brže i više intervenirati i lakše bi se otvarala radna mjesta. Mi bismo mnogo lakše proizvodili, zapošljavali – kaže ona.
avaz.ba
