Loše i stresne vijesti je nemoguće izbjeći, uvijek će vas negdje neka sačekati. Kada su vijesti posebno uznemirujuće one izazivaju paniku i strah. Međutim, ne mora sve da prođe uz buru i oluju, može i na malo mirniji način.
U periodima kao što je ovaj u kojem se trenutno nalazimo, količina uznemiravajućeg sadržaja je povećana, pa se postavlja pitanje kako izbjeći stres koji prouzrokuju vijesti koje nas plaše, a u isto vrijeme biti u centru informacija.
Čitanje, slušanje, gledanje uznemirujućih vijesti kod ljudi izaziva čitav niz negativnih osjećaja: uznemirenost, zabrinutost i tjeskobu, paniku, ljutnju, strah. Može dovesti i do stresa, a to je stanje koje zavisi od naše subjektivne procjene, što znači da nisu svim ljudima isti okidači stresa. Drugačije rečeno koliko ćemo biti uznemireni slušanjem nekih vijesti zavisi od toga koliko nam je sadržaj koji čitamo blizak i da li ga doživljavamo kao ugrožavajući. Zavisi i od nekih naših osobina, prošlih iskustava, konteksta u kojem se vijesti saznaju i sl. Primjera radi, čitanje vijesti o koronavirusu nije izazvalo isti osjećaj uznemirenosti kada se to dešavalo u Kini i Evropi, kao osjećaj koji imamo sada kada se dešava i kod nas.
Zbog toga je potrebno napraviti mali odmak od vijesti koje čitamo, stvoriti zdravu perspektivu i svoje mišljenje.
Da li je moguće kontrolisati izloženost lošim vijestima
Šta treba uraditi kada slušanje uznemirujućih vijesti izaziva snažne reakcije kod vas? Loše stvari neće prestati da se dešavaju i u današnjem vremenu je teško da se u potpunosti isključite iz toga i kontrolišete, ali pokušajte. Jer, osoba koja je uznemirena vijestima će baš zbog straha još više takvih vijesti čitati, a informacije koje dobija daće joj osjećaj kontrole i potencijalne samozaštite. Zbog takvih situacija je potrebno da se podigne svijest i nivo medijske pismenosti i da naučimo kako da čitamo i shvatamo određene vijesti.
To jednostavno znači da moramo da znamo kojem izvoru možemo da vjerujemo, gdje ćemo pročitati tačnu informaciju i kako da prepoznamo senzacionalistički napisane ili napravljene priloge. Veliki problem je i stalna online prisutnost koja nam otežava stvaranje zdrave perspektive, odmaka i kritičnosti naspram onoga što čitamo i slušamo. Moguće je i u specifičnim situacijama biti izložen lošim vijestima, a ne podleći dezinformacijama i dodatnom strahu.
Postupci za izbjegavanje osjećaja panike:
– Pronađite pouzdan izvor informacija.
– Nemojte biti opsjednuti vijestima tokom cijelog dana.
– Prekidajte situacije koje izazivaju uznemirenost, a ne donose nove informacije.
– Budite svjesni da je ovo situacija u kojoj se lako šire dezinformacije.
– Radite ono što vas i inače opušta i pomaže kada ste uznemireni, za svakog je to različito: šetnja bez mobilnog, slušanje muzike, razgovor s prijateljima o nebitnim stvarima, kupka, gledanje omiljene serije, igra sa djecom…
Na kraju, potrebno je da se i oni koji prenose informacije suzdrže od senzacionalizma, da ne šire paniku i ne puštaju dezinformacije.
Izvor: lepotaizdravlje.rs
