Uposlenici Centralne izborne komisije (CIK) nisu mogli pročitati rukopis zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića pa su detalji njegove imovine vrijedne gotovo dva miliona maraka ostali skriveni od javnosti – jedan je od primjera iz imovinskih kartona lokalnih funkcionera objavljenih ove sedmice.
Uz rubrike “kuća” i “poslovni prostori”, vrijednosti 900.000 maraka, napisano je samo “nečitljivo”, kao što je slučaj i sa milion maraka vrijednom stavkom “drugo” u izjavi o imovinskom stanju gradonačelnika Zenice.
Detalji o dionicama vrijednim 20.000 konvertibilnih maraka (KM) i 210.000 KM na računu Kasumovićeve supruge također su “nečitljivi”, a detalji o stanu, poslovnom prostoru i zemljištu vrijednim više od pola miliona maraka nisu ni upisani, piše Birn.
Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić objašnjava da Komisija “ne može ulaziti u sadržaj podataka”.
-Ovo što je navedeno na našoj stranici kao ‘nečitljivo’, ono je ‘nečitljivo’ za našeg službenika koji je unosio podatak, s tim da svako može ostvariti uvid u taj podatak, i možda će to vama biti razumljivo, ili eventualno kontaktirati gospodina o kojem govorite da vam to nečitljivo pojasni – kaže Pirić i objašnjava da se kartoni postavljaju na stranicu da, “između ostalog, i novinari to sve istražuju”.
U saopštenju CIK-a o objavi izjava o imovinskom stanju se navodi da je Komisija prošle godine predstavila “novu aplikaciju za unos podataka iz obrazaca o imovinskom stanju”.
Imovinski kartoni su sada u elektronskoj formi i javnost ne može vidjeti originalne kartone koje i dalje rukom popunjavaju načelnici.
-Unos podataka je rađen ručno, tako da nije isključena mogućnost postojanja greške – navodi se u saopštenju CIK-a i dodaje kako će Komisija “nastojati da u budućnosti omogući elektronsku dostavu podataka koji će, kao takvi, moći biti objavljeni na web stranici”.
Iz CIK-a ističu da su u novim kartonima “isključeni zaštićeni lični podaci”. CIK je 2011. godine sa svoje stranice uklonio imovinske kartone političara nakon odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka o ličnim podacima u izjavama. Podaci o imovini su od tada bili dostupni samo na uvid u prostorijama CIK-a.
U decembru 2017., Centralna izborna komisija BiH je objavila Izjave o imovinskom stanju izabranih zvaničnika na Općim izborima 2014. godine.
Među njima je i imovinski karton Mirsada Kukića, poslanika u Parlamentu Federacije BiH kome se trenutno sudi u Sarajevu zbog optužbi za nezakonito posredovanje prilikom zapošljavanja u “Elektroprivredi BiH”. Detalji o Kukićevim dionicama vrijednim 3.000 KM također su ostali nečitljivi.
U istom kompletu kartona nečitljivi su ostali model automobila kantonalnog poslanika Jose Markovića, kao i porijeklo naknade poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Duška Ivića.
Ilidžanski načelnik Senaid Memić nije se trudio opisivati svoju više od 400.000 KM vrijednu imovinu. Polja uz “kuću”, “zemljište” i “vozilo” je ostavio praznima.
Isto je uradio i načelnik Istočnog Starog Grada Bojo Gašanović navodeći svoju imovinu vrijednu tačno milion maraka.
Načelnik Šipova Milan Kovač također je ostavio praznima opise svoje imovine vrijedne više od deset miliona KM.
-Vlasnik sam četiri preduzeća, firme sa sjedištem u BiH, od kojih su tri d.o.o., a jedna a.d., nije mi poznata vrijednost akcija – napisao je Kovač u dodatnom opisu svoje imovine.
Funkcioneri podatke u obrazac CIK-a i dalje uglavnom unose olovkom, objašnjava Pirić, a onda te podatke u bazu Komisije unosi jedna osoba.
-Neki ga popune elektronski pa ga isprintaju i potpišu i onda dostave, a neki jednostavno isprintaju i ručno popunjavaju – kaže Pirić.
Po Izbornom zakonu BiH, CIK nema obavezu da provjerava podatke.
-Samo imamo obavezu da ih učinimo dostupnim javnosti. Njihova je odluka šta će unijeti. Mi možemo jedino da izreknemo sankciju ukoliko uopšte ne dostavi izjavu o imovnom stanju – kaže Pirić.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić, danas član Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, koja nadzire ispravnost izbora, kaže da sadržaj imovinskih kartona ne može biti odgovornost CIK-a.
-Svaki kandidat je dužan da popuni imovinski karton u skladu sa stvarnim stanjem, ali mi smo svjedoci da se to ne radi – kaže Šehić i dodaje da je “problem što i to treba urediti na drugi način i predvidjeti da oni odgovaraju krivično, materijalno i moralno za tačnost tih podataka”, i da su kandidati odgovorni da izjava bude napisana čitko.
Javno objavljivanje podataka je samo “dobar početak”, dodaje Šehić.
