Banka Izraela upozorila je u nedjelju na ekonomsku štetu ako se više ultraortodoksnih Jevreja ne pridruži vojsci zemlje, uslijed spora oko pitanja koje je izazvalo razdor u ratnoj vladi premijera Benjamina Netanyahua, javlja Reuters.
U svom godišnjem izvještaju za 2023., centralna banka je navela da je izraelski rat protiv palestinske grupe Hamas u Gazi, koji je počeo 7. oktobra, istaknuo kadrovske potrebe vojske i dodao teret ekonomiji zbog naglo povećanog broja dana u službi koji će biti potreban za regrute i za rezervne vojnike.
To, kako se navodi, umanjuje ekonomski učinak vojnika.
“Kako se teret vojne službe dijeli na veći broj vojnika… ekonomski utjecaj na svakog od njih opada, kao i ukupni utjecaj na ekonomiju“, navodi Banka Izraela.
“Proširenje kruga vojnog osoblja na ultra-ortodoksnu populaciju…. će stoga omogućiti da se odgovori na rastuće potrebe odbrane, uz ublažavanje uticaja na osoblje i ekonomiju“, dodaje se.
Netanyahuova vlada je u februaru rekla da će tražiti način da ukine izuzeća od služenja vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje, koja datiraju od osnivanja Izraela 1948. godine, kako bi se ratni teret pravednije rasporedio na društvo.
Međutim, odluka je naišla na reakciju ultraortodoksnih jevrejskih stranaka i stvorila razdor u koaliciji.
Nedjelja je bio krajnji rok za vladu da donese zakon za rješavanje ovog pitanja, ali Netanyahu je u posljednjem trenutku podnio zahtjev Vrhovnom sudu za odgodu od 30 dana.
Izvor: Vijesti.ba
