Inspektori Agencije za zaštitu podataka BiH uskratili su stalni pristup bazi podataka sa ličnim podacima građana i Sberbanci, kao što je to ranije učinjeno i u slučaju UniCredit banke, potvrdio je za Faktor direktor navedene agencije Petar Kovačević.
– S obzirom na to da smo došli do saznanja da je i Sberbanka, kao i UniCredit banka, imala stalni pristup ličnim podacima građana, proveli smo kontrolu i donijeli odluku o uskraćivanju tog pristupa. Međutim, kako ne bi imalo smisla reagovati od slučaja do slučaja odlučili smo da sutra, u srijedu, obavimo inspekcijski nadzor u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA op.a.) i od njih zatražimo spisak svih pravnih subjekata, izuzimajući javne institucije, koji imaju stalni pristup ovoj bazi podataka. Nakon toga ćemo proučiti pravni osnov za dodjeljivanje stalnog pristupa i donijeti odgovarajuće odluke. Ono što je već sada izvjesno, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, jeste da nijedan pravni subjekt, osim nadležnih javnih institucija, ne može imati stalni pristup ličnim podacima građana – naglasio je Kovačević u izjavi za Faktor.
Prema njegovim riječima, svi zahtjevi za stalnim pristupom bazi podataka su “pokriveni” odgovarajućim podzakonskim aktima.
– Sporno je to što je Pravilnik o pristupu ličnim podacima, na osnovu kojeg su odobreni zahtjevi, u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Zbog toga ćemo uputiti informaciju Vijeću ministara BiH o ovom problemu i predložiti izmjene spomenutog pravilnika. Sporni pravilnik je, na prijedlog tadašnje uprave IDDEEA-e Vijeće ministara usvojilo 2009. godine, a 2015. su donesene i izmjene ovog podzakonskog akta. Ono što je još neshvatljivije je i da je doneseno uputstvo o visini naknade, čime je praktično počela prodaja ličnih podataka građana – dodao je Kovačević.
U vrijeme kada je donesen sporni pravilnik, kao i uputstvo i visini naknade, čime je faktički legalizovana prodaja ličnih podataka grašana, direktor IDDEEA-e je bio Siniša Macan, a na čelu Vijeća ministara bio je Nikola Špirić.
Kovačević je potcrtao i pod kojim uslovima banke i drugi poslovni subjekti mogu dobiti lične podatke građana.
– Adresu stanovanja i druge lične podatke poslovni subjekti mogu dobiti samo s ciljem pokretanja tužbe protiv nekoga. Recimo u slučajevima kada banke tuže klijenta koji ne izmiruje uredno svoj kredit. Međutim, čak i tada poslovni subjekti mogu dobiti samo izvod iz evidencije sa ličnim podacima građana, ali nikako i stalni pristup bazi podataka – istakao je Kovačević.
