Ako bi Evropska komisija usvojila rezoluciju poslanika Evropskog parlamenta o ukidanju pomjeranja kazaljki na satu, naša zemlja našla bi se u nezgodnoj poziciji. Na nivou države ne postoji zakon o računanju vremena, a entitetski u tom slučaju ne bi važili. S obzirom na to da je susjedna Hrvatska članica evropske porodice, dešavalo bi se da prelaskom granice ulazimo u drugu vremensku zonu.
Tri stava
Od rješavanja ovog problema dijele nas samo tri pisana reda, smatra poslanik u Predstavničkom domu BiH Zaim Backović te dodaje da bismo, ako odluka bude usvojena, ponovo bili jedinstveni, ali ne u pozitivnom smislu.
– Za to je potrebno donijeti zakon kojim se samo tri stava trebaju regulirati. Moramo se uskladiti sa srednjoevropskim vremenom. Kada smo mogli i prije nego što je uvedeno pomjeranje, možemo i sada. Nastali bi veliki problemi u međunarodnom saobraćaju i telekomunikacijama – smatra Backović.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, koje obavještava o ovim promjenama, kažu da su nemoćni u vezi s tim pitanjem.
– Zakon na nivou Federacije validan je dok se ne donese državni. U slučaju pozitivne odluke Evropske komisije, mi smo nemoćni, jer bismo se morali usklađivati sa RS, a zamislite da se desi da u entitetima nemamo isto vrijeme. Za donošenje tog zakona nadležno je Ministarstvo civilnih poslova BiH – rečeno je iz Ministarstva.
Praktični razlozi
Ministar civilnih poslova BiH lopticu je prebacio na Državni institut za mjeriteljstvo, kazavši da je to u njihovoj nadležnosti. Tamo su rekli da je to ipak u nadležnosti ili entitetskih vlasti ili Vijeća ministara BiH te da se takve odluke moraju poštivati, iz praktičnih razloga.
– Nema razloga da to ne prihvatimo i da mi jedini u regiji budemo s različitim vremenom. To je, što se nas tiče, administrativna odluka i mi ćemo je slijediti, ali neko, mislim na Vijeće ministara, mora nam reći da je slijedimo – kazao je direktor Instituta Zijad Džemić.
Uredba umjesto zakona
Džemić dodaje i da bi se eventualna odluka Evropske komisije mogla poštivati u našoj zemlji i na osnovu uredbe.
– Vijeće ministara može donijeti uredbu kojom bi se ispoštovala odluka, ako u tom periodu zakon na državnom nivou ne bi bio donesen – navodi Džemić.
