Socijalni aspekt predloženih izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću nije zadovoljio ukuse delegata SDP-a i Demokratske fronte pa su u decembru 2016. godine, skupa sa kolegama iz HDZ-a BiH, odbacili usvajanje novog zakonskog rješenja po hitnom postupku. Više od godinu dana kasnije, Federacija BiH i dalje nema zakon sa prihvatljivim socijalnim aspektom, ali ni milionske iznose koji bi se iz džepova vlasnika kladionica slijevali u budžet.
Zakon je tada vraćen Vladi FBiH na doradu i ponovo se šest mjeseci kasnije u redovnoj proceduri vratio pred delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Međutim, ponovo nije dobio podršku. Presudili su delegati koji su bili suzdržani ili se nisu izjasnili, a radilo se uglavnom o delegatima HDZ-a BiH, SBB-a i SDP-a. Neki su čak misteriozno nestajali iz sale uoči samog izjašnjavanja.
Nije prihvaćen ni amandman delegata Anesa Osmanovića (SDA), koji se odnosio upravo na društvenu odgovornost, odnosno rješavanje problema ovisnika o klađenju. Četrnaest glasova za prihvatanje tog amandmana i 20 suzdržanih delegata nije bilo dovoljno za njegovo usvajanje. Ono što je najvažnije, FBiH je samo u 2017. godini ostala bez više od 100 miliona KM.
Ljubitelji igara na sreću u FBiH su u 2017. godini, pokazuju to podaci Porezne uprave, potrošili 133,5 miliona KM više nego u godini ranije. Priređivači igara na sreću o ovom entitetu, njih ukupno 13, su po osnovu sportskog i RNG klađenja ostvarili promet u iznosu od 1.638.226.822,29 KM. Ovi podaci ukazuju na kontinuiran rast iznosa kojeg ljubitelji igara na sreću potroše na godišnjem nivou. Tako su, poređenja radi, u 2015. godini kladionice po osnovu uplata igrača ostvarile promet od 597.950.036,14 KM, što je gotovo tri puta manje u odnosu na prošlu godinu.
Na sportsko klađenje su igrači potrošili 282.766.905,49 KM, dok su na RNG klađenje potrošili čak 1.355.459.916,80 KM. Nešto se i zaradilo. U 2017. godini se po osnovu dobitaka od igara na sreću klađenjem isplatilo 1.427.536.168,55 KM.
Oboreno zakonsko rješenje je, podsjećanja radi, predviđalo oporezivanje svih dobitaka, pa i onih nižih od 100 KM, što postojeći Zakon o igrama na sreću ne predviđa. Takvi dobici čine ogromnu većinu isplata. Prema podacima Porezne uprave FBiH, u toku 2017. godine na dobitke ispod 100 KM priređivači igara na sreću klađenjem isplatili su iznos od 1.264.460.596,37 KM.
Ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da bi ti dobici novim zakonskim rješenjem bili oporezovani sa 10 posto, dolazimo do cifre od 126.446.059 KM koji su trebali završiti u federalnom budžetu.
Na vraćanje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću koji predviđa oporezivanje svih dobitaka, po uzoru na gotovo sve evropske države, čeka se odluka Ustavnog suda FBiH po apelaciji potpredsjednika FBiH Milana Dunovića (DF).
Izvor: Faktor
