Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je novi plan za zapadni Balkan.
Plan je predstavila u svom govoru na Međunarodnom sigurnosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi.
U nastavku prenosimo cijeli govor Von der Leyen:
“Kolege lideri,
dame i gospodo,
rat protiv Ukrajine je ključni trenutak za Evropu. I moramo poći u susret tom trenutku. Radi se, naravno, o očiglednom napadu na principe Povelje UN-a. Principe na koje smo se svi kolektivno obavezali. Ali također je to rat protiv naših vrijednosti i rat protiv ideje ujedinjene i slobodne Evrope. Po prvi put u našoj historiji svjedočimo napadu na jednu zemlju zato što ta zemlja želi biti dijelom evropske porodice. Suverena je odluka Ukrajine – i jasno izražena volja njenog naroda – da prihvati vrijednosti naše Unije. Zbog toga se oni bore i za našu slobodu i naše vrijednosti. Za demokratiju i vladavinu prava, slobodu govora i slobodu određivanja vlastite sudbine. To je ono za šta se Ukrajina bori – i to je ono što predsjednik Putin nastoji ugasiti. Predsjednik Putin želi da zatre mir koji smo zajednički gradili od kraja Drugog svjetskog rata i kasnije nakon pada Željezne zavjese. To je, dame i gospodo, porijeklo ovog rata. Vi ste ovdje na Forumu Globsec razgovarali o uzrocima ovog rata.
Dozvolite mi stoga da budem jasna. Rusija je započela ovaj ničim izazvani i neopravdani rat. Bez razloga je izvršila invaziju na Ukrajinu kako bi tu zemlju zbrisala s mape svijeta. Rusija odbija prihvatiti Ukrajinu kao nezavisnu državu. Ali volja Ukrajine da se bori i bude slobodna zapanjila je svijet. Njen narod je čvrsto uvjeren u to gdje pripada. Narod Ukrajine godinama gradi pomake svoje zemlje ka Evropskoj uniji i opet su i iznova dokazali svoju hrabrost i odlučnost. Nikad nećemo moći pokazati jednaku požrtvovanost i hrabrost kao ukrajinski narod. Ali možemo i moramo čvrsto stati na njihovu stranu.
Neposredna potreba – kao što znate – je vojna pomoć u održavanju napora Ukrajinskih oružanih snaga. Zato smo upravo predložili Akt za proizvodnju streljiva – skraćenica mu je ASAP. Želimo potaknuti našu odbrambenu industriju da poveća proizvodnju prijeko potrebnih artiljerijskih projektila od 155mm i 152mm. Svi oni koji su u mogućnosti trebaju osigurati dalekometnu artiljeriju i sisteme naoružanja koji će pomoći Ukrajini da ukloni razliku u dometu na bojištu u odnosu na napadačke snage. Naša podrška također je potrebna i u vojnoj obuci ukrajinskih snaga. Države članice ulažu značajne napore, a mi – na evropskom nivou – također radimo svoj dio posla. Do kraja godine ćemo obučiti 30.000 pripadnika i pripadnica oružanih snaga.
Drugo, bilo je dosta govora o mirovnim planovima i primirjima. Iznad svega mora stajati princip: ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Zajedno sa Ukrajinom želimo pravedan mir. Mir koji neće nagraditi agresora, već mir koji će poštovati principe Povelje UN-a i pravo naroda Ukrajine da suvereno sebi kroji budućnost. Predsjednik Zelensky je to vrlo jasno rekao. Primirje koje će za rezultat imati zamrznuti sukob neće donijeti trajni mir. Napokon, primirje je uspostavljeno nakon 2014., a znamo šta se desilo s tim Sporazumom prošlog februara kada je Rusija izvršila invaziju. Primirje bi bilo inherentno nestabilno i destabiliziralo bi regiju duž linije kontakta. Niko ne bi ulagao, ni obnavljao, a sukob bi ponovo mogao izbiti u svakom trenutku. Ne. Pravedan mir mora biti rezultat povlačenja ruskih snaga i njihove opreme s teritorije Ukrajine. Predsjednik Zelensky predložio je formulu za mir koju svesrdno podržavamo. Sve i jedna od njegovih 10 tačaka zasniva se na Povelji i rezolucijama UN-a. Pozvao je zemlje širom svijeta da se priključe i doprinesu toj formuli mira. Stoga je poredak, utemeljen na pravilima, naše polazište za mir.
Pravedan mir za Ukrajinu također mora biti trajan. A da bi mir za Ukrajinu bio trajan, mora biti ojačan na dva ključna načina: Prvi podrazumijeva garancije dugoročne sigurnosti Ukrajine. Pozdravljam diskusije koje su u toku o tome kako garantirati sigurnost Ukrajine. Postoje različiti modeli i historijski primjeri koji se mogu upotrijebiti. Zbir takvih garancija koje daju države sličnih stavova može ponuditi ono što su neki nazvali “odvraćanjem putem odbijanja”. Drugim riječima, tako što će se Ukrajini osigurati vojna oprema kojom će se zaštititi od ruskih napada u budućnosti.
Ono što je važno je da na kraju stvari budu jasne. Da bude jasno da će prijatelji Ukrajine ostati dugoročno posvećeni njenoj sigurnosti. Takav aranžman sa sigurnosnim garancijama mora pratiti širi okvir demokratskih reformi Ukrajine. Tu će ukrajinski put priključenju našoj Uniji igrati temeljnu ulogu. Iako su svi bili svjesni da krećemo na izazovno putovanje, dali smo Ukrajini kandidatski status. To je bilo ispravno. Sada moramo ostati uz nju pri svakom koraku na tom putu. Činjenica je da čak i dok se bore za opstanak, Ukrajinci usvajaju ključne reforme za jačanje svoje demokratije. Ukrajina nastavlja napredovati ka našoj Uniji mimo svih izgleda. A mi ćemo nastaviti da izvršavamo svoj dio i da Ukrajinu dovedemo mnogo bliže i mnogo brže ka pravednom i trajnom miru.
Danas u Evropskoj uniji postoji nova svijest. Konačno shvatamo da nije dovoljno samo čekati da se naši prijatelji izvan Unije približe nama. Nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Moramo također preuzeti odgovornost da države koje žele postati članice mnogo više približimo našoj Uniji. Potresi koje je odaslao Putinov agresorski rat doprli su i do naših šest partnera na Zapadnom Balkanu. Ali to nas je samo još više zbližilo. Zapadnom Balkanu smo ponudili iste mjere solidarnosti koje smo usvojili unutar naše Unije. Podržali smo ugrožena domaćinstva da prebrode visoke troškove energije. Gradimo novu infrastrukturu kako bi se smanjila ovisnost Zapadnog Balkana o ruskim fosilnim gorivima. Ova praktična saradnja odvijala se paralelno s napretkom na putu ka EU. Skorašnje tenzije su naravno izvor zabrinutosti. Pridružujem se pozivima na svim stranama da odstupe od konfrontacija i poduzmu mjere koje će umiriti situaciju. Danas želim predstaviti novu inicijativu da se iskoristi ovaj važan trenutak u regiji. Radi se o novom planu rasta za Zapadni Balkan. Želimo dalje graditi napredak koji je postignut u proteklim mjesecima. Ali također želimo već danas narodu Zapadnog Balkana donijeti neke od koristi članstva u EU. Plan rasta koji danas predlažemo oslanja se na četiri stuba: Prvo – približiti Zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU. Drugo – produbiti regionalnu ekonomsku integraciju. Treće – ubrzati temeljne reforme. I četvrto – povećati pretpristupna sredstva. Ovo je u izvjesnoj mjeri novi pristup za Evropsku uniju: Ne tražimo samo od naših partnera da učine nove korake ka nama. Mi također činimo velike korake ka njima. Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihovo približavanje EU, a u tu svrhu dovodimo svoju Uniju bliže Zapadnom Balkanu. Dozvolite mi da ukratko predstavim ove četiri tačke. Za sve zemlje koje su pristupile EU u protekle dvije decenije osnovni pokretač ekonomskog rasta bio je pristup jedinstvenom tržištu. Ali zemlje koje su već na obećavajućem putu ka EU također trebaju imati koristi od našeg jedinstvenog tržišta. Naprimjer, Zapadni Balkan bi se mogao pridružiti našem digitalnom jedinstvenom tržištu u područjima kao što su e-trgovina i cyber sigurnost. Mogli bismo olakšati trgovinu robom i platni promet. Želim da naše jedinstveno tržište bude pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile porodici, već i za one koje su još uvijek na putu da se pridruže.
Ova bliža povezanost s našim jedinstvenim tržištem treba ići ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem. Zajedničko regionalno tržište je ključno za oslobađanje ekonomskog potencijala regije. Ključno je da Zapadni Balkan postane atraktivnije mjesto za evropske investitore. A, ako bude utemeljeno na pravilima i standardima EU, ovo zajedničko regionalno tržište također može ubrzati pristupanje našoj Uniji. Želimo unaprijed ponuditi Zapadnom Balkanu neke od prednosti članstva. Međutim, to znači i da se neki zahtjevi članstva moraju unaprijed ispuniti. Neke od reformi iz procesa pristupanja ključne su za povjerenje investitora. Razmišljajte o izgradnji nezavisnog i učinkovitog pravosuđa, osiguranju zdravih javnih nabavki i jačanju borbe protiv korupcije. Ili razmišljajte o energetskom tržištu. Regija Zapadnog Balkana ima ogroman potencijal za diversifikaciju dalje od ruskih fosilnih goriva. Ali mora povećati energetsku efikasnost, pojačati diversifikaciju i ubrzati širenje obnovljivih izvora. Zapadni Balkan može postići i jedno i drugo: energetsku nezavisnost od Rusije i bližu usklađenost s Evropskom unijom kako bi se ubrzalo pristupanje.
Za kraj imam jasnu poruku. Spremni smo podržati Zapadni Balkan povećanjem pretpristupnog finansiranja. Zapadnom Balkanu su prijeko potrebne investicije. Te investicije će poboljšati život ljudi. Također će olakšati put u našu Uniju. Iz tog razloga trebamo povećati resurse namijenjene Zapadnom Balkanu. U ovim burnim vremenima ovaj plan od 4 tačke je prava ponuda za Zapadni Balkan. Dame i gospodo, historija je u pokretu. Putin je htio prigrabiti Ukrajinu za Rusiju. Računao je da će Evropska unija to jednostavno prihvatiti. Umjesto toga, Ukrajina se hrabro suprotstavila i tjera ga natrag. A mi u Evropi, ispravno i postojano, stojimo uz Ukrajinu. Idemo u susret ovom ključnom historijskom trenutku. I moramo ustrajati na tom putu. Ukrajina će iz ovog rata izaći snažnija. Ogromne mase ljudi mašu evropskim zastavama u Moldaviji i Gruziji gdje odlučno gori želja za mjestom u Evropkoj uniji. Zapadi Balkan i Unija su sve bliže i bliže. Ovo je trenutak koji treba iskoristiti za izgradnju ujedinjenije Evrope!
Hvala vam i živjela Evropa.”
Izvor: Vijesti.ba
