Litijum, sve su prilike, nije jedina tema. Navodno Njemačka čini sve što može da ubijedi predsjednika Srbije da Deutsche Telecom preuzme Telekom Srbije.
Ni nestabilnost koju proizvodi u regionu, napadi na Kosovu, kršenje Dejtona, niti činjenica da Srbija godinama vodi antinjemačku kampanju, a zadnji primjer je usvajanje Rezolucije o Srebrenici, neće spriječiti njemačkog kancelara Olafa Scholza da, po pisanju Politica, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića učini najbitnijim čovjekom u regionu.
Svečani čin promovisanja Vučića i Srbije u regionalnu silu trebao bi se desiti ove sedmice, kada bi navodno Scholz zajedno sa predstavnicima EU, mogao prisustvovati potpisivanju ugovora o saradnji između EU i Srbije o uvozu minerala, uključujući litijum. Iz toga je jasnije zašto je Njemačka, po želji srpske vlasti, sa drugim državama Evropske unije ranije spriječila članstvo Kosova u Vijeću Evrope. Na snazi je čisti interes.
No litijum, sve su prilike, nije jedina tema. Navodno Njemačka čini sve što može da ubijedi predsjednika Srbije da Deutsche Telecom preuzme tamošnji Telekom Srbije. Ukoliko bi se to desilo, s obzirom da je Telekom Srbije vlasnik M:tela, njemački telekom operater bi zagospodario i velikim dijelom telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, što bi BH Telecemo moglo dovesti u nezavidan položaj.
Za sve navedeno Njemačka bi bila dužna nikome drugom do Aleksandru Vučiću, koji ne skriva pretenzije prema Bosni i Hercegovini. Da smo na “meniju” govori i najava premijera Srbije Miloša Vučevića da će, ukoliko Scholz dođe, tema razgovora biti i “pritisci koje Republika Srpska trpi i pokušaji revizije Dejtonskog sporazuma”.
Ukoliko se ovaj scenarij ostvari, nema sumnje da će ostaviti dalekosežne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Izgledno i negativne, pogotovo u situaciji u kojoj probosanski političari sjede skrštenih ruku i dodvoravaju se biračkom tijelu, ne shvatajući da velike države imaju svoje interese. Zato ne sve načine komplikuju život stranim investitorima, poput britanske investicije u Varešu, neprovođenja fiskalnih i reformi u sferi digitalizacije, javnih preduzeća koje traži međunarodna zajednica ili pak zanemarivanja poziva međunarodnih prijatelja da se aerodromi stave pod koncesije.
S obzirom na izvjesnu čvršću vezu Srbije sa EU i Njemačkom kao jednom od ključnih članica Unije, Bosna i Hercegovina mora više poraditi na jačanju partnerstva sa svojim najvažnijim međunarodnim partnerom Sjedinjenim Američkim Državama. Jer, baš kao što je nedavno zaključio institutu IGES “progres BiH na putu euro-atlantskih integracija proporcionalan je uključenosti Sjedinjenih Američkih Država u političke procese u BiH”. U suprotnom, slijedi težak period neizvjesnosti.
Izvor: Vijesti.ba
