Stotine miliona dolara slile su se u kase brojnih nevladinih udruženja u BiH, ali i medijima i drugim organizacijama, u svrhu promocije demokratskog društva i sličnih ciljeva. U posljednjih pet godina čak 80 milion američkih dolara je trebalo pomoći u borbi protiv ruskog utjecaja u našoj zemlji.
To pokazuje izvještaj Fonda za borbu protiv ruskog utjecaja, a koji je objavio Ured generalnog inspektorata State Departmenta.
Washington je tako finansirao organizacije civilnog društva u borbi za vladavinu prava, medije, cyber sigurnost i druge programe koji jačaju demokratske procese i institucije za suprotstavljanje ruskom utjecaju.
“Od fiskalne 2017. godine do fiskalne 2022. godine, Kongres je izdvojio 1,5 milijardi dolara u okviru četiri strane pomoći”, navodi se u izvještaju Fonda za borbu protiv ruskog uticaja (CRIF).
Svrha CRIF-a jeste da pruži američku pomoć zemljama potencijalno podložnim utjecaju Ruske Federacije kojima, a kojima nedostaju ekonomske mogućnosti da efikasno odgovore.
Amerika tako finansijski pomaže NATO savezu, članicama Evropske unije, ali i državama koje nastoje postati članice NATO-a i EU kao što su Bosna i Hercegovina, Albanija, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.
A gdje je, taj, novac?
U izvještaju, u dijelu koji se tiče BiH, navodi se da su tokom fiskalne 2021. godine mediji i programi civilnog društva u BiH “povećali otpornost na dezinformacije, podržano je istraživačko novinarstvo fokusirano na korupciju, poboljšala se sposobnost organizacija civilnog društv (NVO) da se bore protiv korupcije i promovirale obrazovne inicijative za suzbijanje ruskih napora dezinformacija kako bi se podstaklo nepovjerenje među etnoreligijskim grupama.”
No, pitanje koje se rijetko postavlja, zapravo glasi koliko je zaista sredstava utrošeno na opravdan način odnosno kakvi su konkretni projekti realizovani i koliko je naše društvo osjetilo benefita od stotina miliona maraka koje strane države, prvenstveno Sjedinjene Američke Države, od rata upumpavaju u bh. nevladin sektor i veliki broj medija.
Mnogi su mišljenja da mnoga udruženja u nevladinom sektoru zapravo godinama samo “prodaju maglu”, glumeći aktivizam, a istovremeno raskošno žive od blagodeti stranih donacija dok civilni sektor samo stagnira, a principi za koje se navodno zalažu su ostali u ladicama dokumentacije koju skupljaju za grantove i ostale projekte.
Za kraj se treba zapitati i koliko je Bosna i Hercegovina zapravo još uvijek pod malignim ruskim utjecajem, da li je intenzitet oslabio ili jača u jeku ruske agresije na Ukrajinu te da li se u stvarnosti uopće uspio suzbiti ako je općepoznata činjenica da se ostvaruje putem politike, a znamo da Moskva ima svoje “pipke” u BiH.
Izvor: Klix.ba
