Prema raspoloživim podacima u BiH se u toku samo jednog mjeseca potroši u prosjeku 100 miliona plastičnih kesa, što znači da na godišnjoj razini taj broj prelazi jednu milijardu.
Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu, ono što je još više zabrinjavajuće jeste što broj potrošenih kesa raste iz godine u godinu.
“Često možemo naići i na podatak da smo po bačenim kesama u prirodu jedna od najzagađenijih zemalja u regionu. Svjedoci smo masovne upotrebe plastičnih kesa koje predstavljaju sve veći problem zagađenja životne sredine, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Danas se ovo smatra jednim od najvećih ekoloških problema u svijetu. Naravno, plastične kese se mogu reciklirati i bogate zemlje to jednim dijelom i rade, međutim, proces je izuzetno skup i neisplativ. Primjera radi, za reciklažu jedne plastične kese se potroši više energije nego za izradu nove, a uz to se dodatno zagade i sve životne sfere: voda, zamljište i vazduh”, kazala je Miljević za Fokus.ba.
Dodatni problem plastičnih kesa jeste taj što nisu razgradive i što često jedva da posluže za jednu upotrebu.
“Nažalost, najčešće završavaju u prirodi, a za razgradnju su potrebe stotine godina. Procenjuje se da minimum 100.000 životinja godišnje strada od gušenja plastičnim kesama”, rekla je Miljević.
Praksa dijeljenja papirnih vrećica prisutna je u Evropi i SAD-u. Na ovaj način zapadne zemlje nastoje smanjiti upotrebu plastičnih kesa.
“Iako je papir sirovina kojom se mnogo lakše upravlja i koja neuporedivo manje zagađuje, ni on nije optimalno rešenje ukoliko bi se plastične kese samo zamijenile, odnosno ukoliko ne bi došlo do drastičnog smanjenja broja proizvedenih kesa. Za papirne kese moraju se krčiti šume, uništavati drugi resursi. Uz to, proizvodnja papirnih kesa zahtjeva više sirovina, energije i izaziva veće zagađenje u procesu proizvodnje. S druge strane, papirne kese su manje otporne od plastičnih”, navela je Miljević.
Problematika upravljanja otpadom je uzuzetno kompleksna, te zahtjeva aktivniji angažman većeg broja ljudi, kako institucija, tako i pojedinaca.
“Da bi se ovaj problem riješio na nivou BiH, bitno je okupiti sve zainteresovane strane da zajedno pristupe rješavanju ove problematike: vladin sektor, nevladin sektor i pojedince, što trenutno nije slučaj. Za početak, krucijalno je uskladiti zakonodavstvo RS i FBiH, pa tek potom zajednički djelovati jer samo na ovaj način možemo sistemski pristupiti ovoj problematici. Generalno govoreći, otpad je problem svih nas i djelovanje počinje od svakog ponaosob. Postoji veliki broj primjera dobrih iskustava u svijetu koja bi se mogla prilagoditi i iskoristiti za rješavanje problema plastičnih kesa u BiH”, zaključila je Miljević.
fokus.ba
