Monako je ‘gradić’ u kojem je svaki treći stanovnik milijarder. Privatni helikopteri, jahte i najskuplji automobili dio su voznog parka prosječnog građanina Monaka kojem bukvalno sve više nedostaje prostora gdje bi smjestio stanovnike.
Građana rođenih u Monaku je samo 10.000, sve ostalo su ‘strani’ bogataši koji tamo žele da žive. Druga najmanja država na svijetu, ali i jedna od najbogatijih, svojih 38.000 stanovnika ‘ugnijezdila’ je na površinu od 2.02 kilometra kvadratna, s jedne strane ograđenih morem a s druge klisurama.
Kada prođete tiha i mirna mjesta juga Francuske, znate da ste u Monaku kada ugledate velike, moderne zgrade i veliki kazino. Opšte je poznato da je ‘igralište za bogataše’ privlačno, osim po infrastrukturi i klimi, i po tome što je poreska oaza za bogate, a 16.000 bogataša čeka da pronađe svoj novi dom, ili barem novu nekretninu, upravo u Monaku. Međutim, naprosto nema mjesta.
Kada se tome doda 40.000 ljudi koji svaki dan dolaze da rade u Monaku iz Italije i Francuske jasno je da grad-država ima problema s prostorom. Upravo iz tog razloga je krenulo ‘nasipavanje’ mora i širenje Monaka u Mediteran.
To nije prvi put da Monako ‘širi svoje granice’ nasipanjem mora, tako je sedamdesetih nastao i distrikt Fontvilj, a teren je dodat i u druga dva distrikta Monaka. Na vještački stvorenom komadu kopna čija će kontstrukcija koštati 2.3 milijarde dolara moći će ugodno da stanuje do hiljadu ljudi.
Za milion dolara u Monaku možete kupiti 17 metara kvadratnih vile ili stana. Poređenja radi, za taj isti novac u Njujorku možete kupiti 26, a u Londonu 30 metara kvadratnih.
Novi distrikt – Portier Cove – nalazi se blizini Monte Karlo kazina, istog onog kazina koji se pojavio u tri Džejms Bond filma. Izvršna vlast parlamentarne monarhije nadgleda projekat i bira izvođače, dok će privatni investitori dobiti profit (oko 4 milijarde dolara) od prodaje nekretnina.
Arhitekta Denis Valode iz pariškog arhitektonskog kabineta “Valode & Pistre” najavio je da je riječ o ekološkom distriktu gdje je posebna pažnja posvećena tome da se ne naruši životinjski i biljni svijet mora.
“Poluostrvo će imati ovalni oblik da ne bismo presjekli morske struje koje nose kiseonik. Izrazito smo ambiciozni kada je u pitanju stabilnost eko sistema i održivost projekta. Ispod površine vode planiramo čak i na betonskim nosačima napraviti staništa za mnoštvo vrsta, a prije početka radova smo desetine hiljada biljaka presadili. Poluotostrvo će biti prekriveno mediteranskim biljem, a svaka vila će imati i solarne panele”, najavljuje Valode te kaže da će ih tokom rada nadgledati samostalna naučna komisija.
Kako bi se pobrinuli za floru i faunu izvođaći radova pdštampali su u 3D štampaču greben koji će se nalaziti ispred poluostrva. Međutim sve više se javljaju eksperti koji tvrde da se ne može istinski ublažiti negativni uticaj na okolinu ovog projekta.
Vladar Albert II insistira da što veći dio poluostrva bude sagrađen na ‘nogama’ koje bi omogućile da se ne narušava morski svijet ispod konstrukcije. On je i inače vrlo ekološki osviješten, vozi električni automobil i često donira udruženjima i projektima koji se bave ekologijom.
Radovi su sada u fazi ispiranja mulja kako bi se ogolilo kameno dno, a bazen će se napuniti kamenjem, betonom i na kraju pijeskom sa sjevera Sicilije. Platforma i infrastruktura trebalo bi da budu gotovi do 2020. godine, a za javnost bi novi ‘kvart’ trebalo da bude otvoren do 2025.
(Express.hr)
