BiH se nalazi pred brojnim izazovima i politički lideri moraju preuzeti odgovornost, navedeno je danas na konferenciji za medije nakon sastanka Vijeća za impementaciju mira (PIC).
Podjele u BH su sve veće, konstatovano je na sastanku PIC-a, napomenuo je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH. Članovi PIC-a su izrazili zabrinutost zbog korištenja retorike podjele, najava o otcjepljenju, te zbog komentara u vezi sa presudama Haškog tribunala.
Kazao je i kako se od vlasti u BiH očekuje da uskoro usvoje izmjene Zakona o akcizama.
– Što se tiče zatvaranja našeg ureda, nismo vidjeli napredak koji bi doveo do zatvaranja OHR-a. U RS-u se koristi termin da je BiH unija, takav stav je ponovljen i u Narodnoj skupštini RS-a. BiH je jedinstvena, međunarodno priznata država i u njenoj isključivoj nadležnosti međunarodno predstavljanje, a to nije nadležnost entiteta – istakao je Inzko.
Predstavnik Ruske Federacije, ko i u više navrata ranije, izuzeo je svoj stav iz zajedničke izjave nakon sastanka Vijeća za provedbu mira (PIC), saopćio je visoki predstavnik Valentn Inzko nakon sastanka PIC-a, dodajući kako pojašnjenje u vezi s tim treba dati Ambasada Rusije.
Inzko je napomenuo i kako PIC očekuje od domaćih vlasti da u što kraćem roku odgovore na sva pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Istakao je kako je veći dio posla gotov, ali da je ostalo da se postigne dogovor o nekim detaljima, koji su sadržani u oko 500 pitanja, što je, prema njegovim riječima, i najteži dio iz Upitnika koji je preostao.
Visoki predstavnik je podsjetio da su se članovi PIC-a sastali i sa Predsjedništvom BiH, a glavna tema tih razovora bile su izmjene Izbornog zakona.
– Na sastanku se spomenulo i to da li će visoki predstavnik koristiti bonske ovlasti. Ja sam rekao da bi se prvo trebale ispoštovati odluke domaćih sudova, posebno ustavnih sudova FBiH i BiH, ali i Evropskog suda za ljudska prava. Ne radi se samo o slučaju “Sejdić i Finci”, tu je i slučaj “Ljubić”, odnosono imenovanje članova Doma naroda Parlamenta FBiH. Tu su, također, i slučajevi “Zornić” i “Pilav”, ali i još neki. Recimo, u nekoliko kantona u FBiH, Srbi još uvijek nisu konstitutivan narod, što je sramotno, ali ono što je skandalozno je da je odluka Ustavnog suda o tome donesena još prije 15 godina i nije provedena. Dakle, potrebno je da se prvo ispoštuju odluke domaćih pravosudnih institucija. Osim toga, međunarodna zajednica će jednom smanjiti svoje prisustvo ovdje, ja ću otići sa ove pozicije, i tada će domaći zvaničnici morati preuzeti još veću odgovornost nego danas. Zbog toga i očekujemo da oni donesu rješenja, a naši stručnjaci su tu da im pomognu, kako bi se postiglo neko kompromisno rješeje – naglasio je Inzko.
O pravosuđu je govrio i njegov zamjenik Dennis Hearne. Prema njegovim riječima, za međunarodnu zajednicu je ključni element pravna sigurnost, odnosno borba protiv korupcije. Zbog toga su članovi PIC-a i pozvali na sastanak predsjednika Suda i Tužilaštva BiH Ranka Debevca i Gordanu Tadić, kako bi s njima razgovarali o djelovanju državnih pravosudnih institucija u borbi protiv korupcije.
A kakvo je stanje u domaćem pravosuđu ilustruju Inzkove riječi:
– Mi danas u BiH nemamo samo dvije škole pod jednim krovom. Mi imamo i dva suda pod jednim krovom, kao što je slučaj sa Sudom BiH – kazao je Inzko.
Jedna od tema o kojoj se razgovaralo je i put BiH u NATO i PIC je dao podršku BiH na ovom putu, što je bilo jedno do pitanja zbog kojih je Rusija izdvojila svoje mišljenje.
S tim u vezi Inzko je kao veoma značajno istakao činjenicu da je Okružni sud u Istočnom Sarajevu donio odluku kojom se nalaže Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS da uknjiže lokaciju Veliki Žep u vlasništvo države odnosno Ministarstva odbrane BiH, napominjući kako to ne znači da će neko odnijeti dio RS-a negdje drugo, nego samo da je ta lokacija u vlasništvu svih nas, odnosno cijele države, čiji je RS sastavni dio, kao jedan od entiteta.
Na sastanku sa članovima Predsjedništva govorilo se i o odnosima unutar ove državne institucije, tačnije o neusaglašenim stavovima članova kolektivnog šefa države.
– Jučer je bila jedna zanimljiva godišnjica, tačnije jučer se napunilo tačno 47 godina od kada je njemački kancelar Willy Brandt kleknuo i odao počast u Varšavi. Postoji mnogo “malih willyja brandtova” u ovoj državi, na lokalnom nivou, među komšijama, na nivou općina. Primjera radi, u Muzičkoj školi u Srebrenici sva djeca koja je pohađaju obilježavaju 27. januar, dan Mozartovog rođenja. Međutim, očekuje se i od članova Predsjedništva da učine neki takav zajednički gest. Mi smo im predlagali, što je samo jedna od mogućnosti, da zajedno posjete mjesta stratišta svih naroda u BiH. Pri tome ne treba brojati žrtve. Poznato je ko je imao najviše žrtava, odnosno koliko je koji narod imao žrtava, ali to bi mogao biti jedan gest za budućnost ove zemlje – dodao je Inzko.
