U prvoj polovini 2017. banke u Federaciji BiH su poslovale odlično. Rast bilansne sume, plasiranih kredita, depozita i ukupnog kapitala zabilježio je veliki broj banaka.
Dijelom su za to zaslužna ekonomska kretanja u državi, ali značajnim obimom i mnoge vidljive i nevidljive naknade i provizije kojih mnogi građani nisu svjesni sve do trenutka kada ih moraju platiti. Naknada za obradu neosnovane reklamacije, naknada za prelazak iz većeg u manji paket, otkaz usluge mobilnog bankarstva, potvrde o stanju duga, analitičke kartice, izjave i razni drugi dokumenti i usluge papreno koštaju građane BiH.
Nelogične naknade
Uvidom u tarifnike naknada za usluge raznih banaka u FBiH brzo dolazimo do informacija o visini naknada. Nije sporna činjenica da banke za određene zahtjeve i usluge imaju stvarne troškove, ali postoji niz nelogičnosti u velikom broju naknada koje se u iznosu ne razlikuju mnogo od banke do banke, skoro kao da postoji prećutna, da ne kažemo kartelska, saglasnost o ovoj temi.
Za slučaj da se korisnik usluga banke odluči požaliti i uputiti reklamaciju a banka odluči da je reklamacija neosnovana, korisnik je dužan platiti 20 KM. Drugim riječima, ako dotični korisnik ima prosječnu plaću od 800 KM na osnovu 22 radna dana, on će morati raditi skoro pola dana samo da zaradi tih 20 KM jer se usudio uputiti reklamaciju banci. S obzirom na finansijsku nepismenost mnogih građana BiH, ali i kompleksne bankarske procedure, ovih 20 KM je dodatna, a možda i odlučujuća barijera da se klijenti i ne usude uputiti reklamaciju banci niti dovesti u pitanje njene odluke.
Sljedeće vrste naknada koje su, prema ocjeni mnogih udruženja za zaštitu potrošača, neosnovane su naknade za izdavanje potvrde o stanju duga u svrhu zatvaranja kartice, izjava, analitičkih kartica i slično. U većini banaka naknade za ove usluge se kreću u iznosu od oko 15 KM, a ova cifra bi prema Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga trebala predstavljati stvarni trošak firme. Ako pretpostavimo da obični administrativni zaposlenik u banci ima plaću 1.000 KM, njegova satnica na 22 radna dana je oko 5,8 KM. To u praksi znači da banka zaračunava naknadu klijentu kao da uposlenik skoro tri sata mora raditi na pripremi potvrde o stanju duga, a što je u praksi jednostavna operacija koja je završena za par minuta.
Pored ove dvije naknade koje smo naveli kao ilustrativne primjere, u bankarskim tarifnicima naknada postoji i niz drugih često neobjašnjivih naknada. Tako je ugovaranje usluge mobilnog bankarstva besplatno, ali je naknada za otkaz ove usluge čak 20 KM.
Ugovaranje SMS info usluge je besplatno, ali se otkaz SMS info usluge u mnogim bankama plaća 10 KM. Naknade za prelazak iz manjeg u veći paket su besplatne, ali je naknada za prelazak iz većeg u manji paket oko 10 KM. Ovo je samo djelić raznih tarifa i naknada koje u eri kada je tehnologija automatizovala mnoge procese u bankama djeluju bezobrazno visoke.
Klijenti nisu informirani
Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara, koje se bavi zaštitom potrošača, u izjavi za Faktor navodi da su klijenti u BiH neinformirani.
– Vrlo je teško zaštititi korisnike bankarskih usluga jer veliku ulogu igraju komercijalne banke, dok Agencija za bankarstvo FBiH ne igra u dovoljnoj mjeri svoju ulogu. S druge strane, zakoni o zaštiti potrošača se razlikuju između entiteta jer FBiH poštuje državni, a RS entitetski zakon o zaštiti potrošača. Što se tiče banaka i potrošača, sve ovisi od banke i da li će ili neće uvažiti prava građana. Potrošaču jedino ostaje sud, znamo kako dalje tu stvari idu i to je jedna tužna slika u praksi kada su u pitanju potrošači i banke – zaključuje Bago.
/faktor.ba
