Broj učenika u osnovnim i srednjim školama u Unsko-sanskom kantonu umanjen je za oko 6.000 u posljednjih pet godina. Pored toga, umanjen je i broj školskih odjeljenja, no, paradoksalno, povećan je broj uposlenih u obrazovanju.
Na području Unsko-sanskog kantona prisutno je stalno iseljavanje čitavih porodica, koje, uz konstantno smanjenje broja novorođene djece, prati i smanjenje broja djece u školskim klupama.
U pet godina: 2.914 učenika manje u osnovnim i 3.008 u srednjim školama
Iz godine u godinu, broj novoupisanih učenika u osnovnim i srednjim školama na prostoru Unsko-sanskog kantona rapidno se smanjuje. Prema podacima koje je Klix.ba dobio u Pedagoškom zavodu USK, broj učenika od 2012. do 2017. godine manji je za 2.914 u osnovnim i 3.008 učenika u srednjim školama.
Kada je riječ o osnovnim školama, školske 2012/13. godine u svim općinama Unsko-sanskog kantona upisano je 25.672 učenika, u školskoj 2013/14. – 25.774 učenika, 2014/15. – 24.613 učenika, 2015/16. – 23.568 učenika, 2016/17. – 22.758 učenika. Dakle, od 2012. do 2017. godine broj učenika u osnovnim školama umanjen je za 2.914 učenika.
U srednjim školama 2012/13. upisana su 12.753 učenika, 2013/14. – 11.921 učenika, 2014/15. – 11.658 učenika, 2015/16. – 10.421 učenika i 2016/17. – 9.745 učenika. Tačnije, broj djece u srednjim školama u pet godina smanjio se za 3.008 učenika.
Kada je riječ o broju školskih odjeljenja, 2012/13. u svim osnovnim školama postojala su 1.254 odjeljenja, dok se 2016/17. taj broj smanjio na 1.194, odnosno manji je za 60. U srednjim školama 2012/13. bilo je tačno 500 odjeljenja, dok školske 2016/17. taj broj iznosi 411, odnosno manji je za 89.
U Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport USK istakli su da smanjenje broja učenika ne može pratiti i proporcionalno smanjenje broja odjeljenja, s obzirom na mrežu škola, koja je veoma razuđena, posebno kada je rijč o osnovnom obrazovanju.
“Uz 47 centralnih osnovnih škola, u mreži imamo i više od 100 područnih škola, petorazrednih i devetorazrednih, s malim brojem učenika i niskim prosjekom učenika po odjeljenju, ali je postojanje tih škola neophodno, posebno u prometno izoliranim ruralnim područjima, jer moramo uzeti u obzir uzrast učenika koji pohađaju niže razrede osnovne škole, od 6 do 10 godina, kojima je neophodno, u skladu s međunarodnim konvencijama i domaćim zakonodavstvom, osigurati pravo na obrazovanje. Takva mreža škola, uz potreban broj nastavnika, zahtijeva i angažiranje ostalih uposlenika koji obavljaju pomoćne i tehničke poslove, što također utječe na ukupan broj uposlenih”, pojasnili su u ministarstvu za naš portal.
Manji broj učenika, veći broj uposlenih
Napomenuli su i da će se prije početka nove školske 2017/18. godine izvršiti ozbiljna analiza stanja u školama i poduzeti potrebne mjere za optimalizaciju broja odjeljenja, tamo gdje postoje opravdani razlozi i potreba, kao i sve druge mjere koje su potrebne da obrazovni sistem bude racionalniji i efikasniji, ali vodeći računa da se promjene ne vrše na štetu djece i njihovog prava na obrazovanje.
No, iako je sve manje djece u školama, paradoksalno, povećava se broj uposlenih u obrazovanju.
Iako nam iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport USK nisu ustupili podatke o tačnom broju uposlenih u oblasti obrazovanja, budžetski inspektori Ministarstva finansija USK utvrdili su, za sada, u šest škola u kantonu finansijske nepravilnosti koje su nastale zbog povećanja plaća za mart i april ove godine, odnosno povećanja broja uposlenih. To će za posljedicu imati da će ovogodišnji budžet obrazovanja biti premašen za 2 miliona KM.
Ukoliko se nastavi ovakav trend, u narednoj školskoj godini Vlada USK, kako je istakao premijer Husein Rošić, neće moći izvršiti planske aktivnosti.
“Trenutni mjesečni iznos plaća za osnovno, srednje i visoko obrazovanje u kantonu je 6,10 miliona KM, dok je u oktobru 2016. taj broj iznosio 5,85 miliona KM. Evidentno je da tu postoji neki nesrazmjer i vidjet ćemo da li se radi o novom upošljavanju ili angažiranju asistenata u nastavi. Dali smo naloge direktorima da nam dostave tačne informacije i ugovore tih ljudi, iako i ministarstvo ima te podatke, ali oni variraju od mjeseca do mjeseca, kako bismo mogli planski reagirati za budžet 2018. godine”, rekao je Rošić prije nekoliko dana, nakon što je, u vezi s ovom problematikom, održao sastanak s direktorima vrtića, osnovnih i srednjih škola u USK.
Odlaze roditelji i učenici, ali i nastavnici iz BiH: Potrebne ozbiljne sistemske mjere
No, iako je, mimo svih logika i pedagoških standarda, povećavan broj uposlenih u prosvjeti, unatoč smanjenju broja učenika, činjenica je da nastavnici i profesori dobijaju sve manji fond radnih sati, gube normu ili u najgorem slučaju postaju tehnološki višak u školama. Zbog toga ne čudi da u posljednje vrijeme, kako saznajemo, sve veći broj mlađih nastavnika i profesora pohađaju kurseve njemačkog jezika i polako pripremaju teren za odlazak iz BiH.
Iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport USK smatraju da smanjenje broja djece, odnosno broja stanovnika, predstavlja jedan od najznačajnijih problema za čitavu zajednicu i njenu budućnost, što sasvim normalno uključuje i obrazovni sistem, ali da obrazovni sistem ne može sam ponuditi mjere ili rješenja kojim bi se problem suzbio ili riješio.
“Za takva rješenja neophodne su vrlo ozbiljne strateške i sistemske mjere, od državnog do lokalnog nivoa. Ono što obrazovni sistem može i mora uraditi jeste poboljšanje kvaliteta obrazovnih usluga, jer ćemo samo poboljšanjem kvaliteta obrazovanja i njegovom uporedivošću s obrazovnim sistemima u okruženju i Evropskoj uniji, doprinijeti da loše obrazovanje ne bude jedan od razloga zbog kojih mladi ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu”, istakli su za kraj.
