U Limasolu, na južnoj obali Kipra, radnje sa imenima na ćirilici brojnije su od onih čiji su nazivi na lokalnom, grčkom jeziku. Luksuzne ruske jahte usidrene su duž obale, a u restoranima se uz boršč obavezno služi i votka. Ovaj region je finansijski procvjetao i postao stjecište velikog broja prebogatih Rusa koji su dobili pasoše EU-a.
Kipar je dugo godina bio sigurna luka za ruske offshore milijarde. Kipar, članica EU-a, uspio je da pronađe mnogo sofisticiraniji način da zamaskira ogroman novac koji se sliva: Ako ne možeš da opereš ruski novac, operi Rusa, piše Bloomberg.
Program je počeo 2013. godine, nakon kolapsa bankarskog sistema i duboke recesije. Od tada, strancima je omogućeno da za šest mjeseci dobiju pasoš Kipra, u zamjenu za najmanje dva miliona eura koji se investiraju u nekretnine na Kipru, ili 2,5 miliona eura uloženih u državne obveznice ili kompanije.
Od tada, Kipar je izdao oko 2.000 pasoša stranim državljanima, od čega je polovina otišla u ruke Rusa. Ministar finansija Kipra Haris Georgides potvrdio je ovu informaciju Bloombergu. Ekonomija Kipra doživjela je pravi bum: oko 4 milijarde eura stranih investicija slilo se u budžet zemlje samo prošle godine.
Pasoš EU zemlje poput Kipra je zlata vrijedan: omogućava putovanje bez viza u čak 147 zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Japan.
Zabrinutost u EU
Prodaja državljanstva EU-a izazvala je veliku zabrinutost u Briselu, ali i među borcima za borbu protiv korupcije, koji ističu da se na ovaj način “na mala vrata ulazi u EU”.
– Rusi i svi koji imaju kiparske pasoše, a ne žive na Kipru, zapravo na nefer način kupuju pristup EU. Davanje državljanstva bogatim ljudima samo zato što su bogati je protiv svih evropskih principa jednakosti – kaže za Bloomberg Mikloš Ligeti, direktor u mađarskoj podružnici Transparency Internationala.
Evropski parlament 2014. godine izglasao je neobavezujuću rezoluciju po kojoj “pasoš EU-a nikada ne bi smio da postane roba kojom se trguje”. Tokom debate u Strazburu, rumunski zastupnik Sebastijan Bodu glasno je protestovao:
– Pasoši EU-a dat će bezviznu propusnicu bogatim Kinezima i Rusima. Svaki gangster ili oligarh moći će slobodno da vršlja kroz EU ukoliko ima dovoljno para na računu. To me žesti i rastužuje, jer takav kriterij jednostavno nije pošten – rekao je tada Bodu.
Što se tiče Kipra, Bodu je donekle upravu. Jedan od razloga zbog kojih Rusi kupuju kiparske pasoše je i taj što će na taj način plaćati manji porez, a istovremeno im je lakše da pomjeraju novac po želji, jer banke to vide prije kao benigne lokalne transakcije nego kao potencijalno sumnjivo baratanje stranim kapitalom, ističe Bloomberg.
Kipar nije jedini
Malta za svoje državljanstvo traži 650.000 eura, plus ulaganje u nekretnine od najmanje 350.000 eura, kao i dodatnih 150.000 ulaganja u državne obveznice, ne zahtijevajući znanje jezika i boravak u toj zemlji.
U prvih šest mjeseci 2015. godine Malta je dobila 200 novih državljana i tako inkasirala više od 430 miliona eura, navode podaci koje su sakupili istražitelji iz UN-a.
U Portugalu je proces kupovine državljanstva znatno kompliciraniji. Uz pola miliona eura ulaganja u nekretnine, potrebno je šest godina boravka u zemlji i tečno znanje portugalskog.
Britanci ne daju državljanstvo, već “neograničenu dozvolu boravka”. Naravno, ukoliko uplatite dva miliona funti.
Ovi programi nazivaju se “zelene investicije” i znatno pomažu građevinsku, ugostiteljsku i još poneku industriju u pojedinim zemljama Unije.
