Bilo da je to prirodna, odnosno, organska hrana, bilo da je to GMO (genetski modificirani organizmi) hrana, odnosno GM proizvodi i GM hrana, konzumenti imaju pravo da znaju i imaju pravo na izbor.
Iako postoji puno kontroverzi oko GMO hrane, takva vrsta hrane je sve prisutnija i osvaja bh. tržište.
Profesor biomedicinskog inženjeringa Midhat Jašić za Fenu pojašnjava da je do početka 21. stoljeća Evropska unija (EU) držala moratorij na proizvodnju i promet GMO, za razliku od Amerike, gdje se normalno odvijala proizvodnja, prerada i promet.
U području biotehnologija kao što je proizvodnja lijekova, aditiva (naročito koagulansa za sireve) i drugih proizvoda za koje je potrebna visoka tehnologija, upotrebu i promet GMO-a EU je pravno regulirala.
I BiH uskladila zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU te je uspostavila institucionalni okvir za donošenje propisa u vezi sa GMO.
Doneseno je više akata među kojima je najznačajniji Zakon o GMO na nivou BiH a osnovano je i Vijeće za GMO koje funkcionira posljednjih godina, te Jašić ističe da provođenje legislative u praksi zahtijeva jačanje infrastrukture, stručnog i kvalificiranog kadra ali i više razine monitoringa i observacije.
– No potrošači trebaju znati da je hrana porijeklom od GMO još nepoznanica kad su u pitanju posljedice na zdravlje. Međutim upotreba određenih pesticida uz GMO usjeve je sigurno i nesumnjivo rizična. Pesticidi se danas primjenjuju i u uzgoju GMO – kazao je Jašić.
Naveo je da se u BiH uveze nekoliko desetina tona pesticida godišnje i oni sami po sebi predstavljaju opasnost, te da prekomjeran unos (iznad maksimalno dozvoljenog) ove grupe hemikalija se akumulira u masnom i drugim tkivima čovjeka izazivajući stvaranje slobodnih radikala i druge nepoželjne hemijske reakcije po zdravlje ljudi.
Usljed genetske modifikacije hrana porijeklom od GMO može sadržavati nepoznate novonastale aktivne sastojke, ali i različite kemijske spojeve koji su rezultat primijenjenih tehnologija (pesticid glikofozat, BT toksini) za koje se vjeruje da oštećuju mikrovile u probavnom traktu, ali izazivaju i druge poremećaje homeostaze živih bića pa i ljudskog organizma.
– U konzumaciji hrane porijeklom iz GMO mora se, u najmanju ruku, primijeniti princip predostrožnosti uz ograničavanje količinskog unosa. Iz toga proizlazi pravo potrošača na obavezno označavanje hrane porijeklom od GMO kao i neovisno istraživanje utjecaja GMO na zdravstvenu sigurnost i okoliš – kazao je prof. Jašić.
U većini država svijeta dozvoljena je upotreba hrane porijeklom od GMO ali je ograničena količina (do 0,9 posto) uz obavezno deklariranje. Stoga je neophodna bolja edukacija potrošača, a savremena znanost mora pratiti zbivanja u svijetu.
Predstavnica Udruženja za zaštitu potrošača TK Gordana Bulić smatra da potrošači imaju pravo da znaju kakvu hranu jedu, te da potrošače treba educirati.
– Da, potrošačima, konzumentima treba pružiti dovoljno informacija, treba ih educirati. Potrebno je da je hrana dovoljno dobra označena, da ima kvalitetnih informacija, da potrošači na osnovu tih informacija odluče šta će kupiti – Kazala je Bulić u izjavi za Fenu.
Radi praćenja stanja i razvoja u oblasti rukovanja GMO-om i pružanja stručne pomoći u provođenju Zakona o GMO-u, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, imenuje članove Vijeća za genetički modificirane organizme čiji je mandat četiri godine.
Izvor: Vijesti.ba / FENA
