Članu Parlamenta Bosne i Hercegovine Nikoli Špiriću Sjedinjene Američke Države (SAD) su uvele sankcije zbog „uključenosti u značajnu korupciju“, ali u odluci nisu navele tačan razlog za uvođenje sankcija političaru protiv kojeg domaće pravosudne institucije nikada nisu podigle optužnicu.
U odluci State Departmenta se objašnjava da državni sekretar zabranjuje ulazak u SAD osobama i njihovim porodicama kada ima „vjerodostojne informacije da su strani zvaničnici uključeni u značajnu korupciju ili velika kršenja ljudskih prava“.
„Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine“, navodi se u odluci State Departmenta, kojom je SAD pod sankcije stavila i Špirićevu suprugu, sina i kćerku.
Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) naveli kako “korupcija nanosi značajnu štetu ekonomiji, društvu i sigurnosti, omogućava postojanje organiziranog kriminala, te potkopava povjerenje u vladavinu prava i vlast“.
„To direktno utiče na nacionalne sigurnosne, ekonomske i vanjskopolitičke interese kako SAD-a tako i partnerskih zemalja. S obzirom na okolnosti ovog konkretnog slučaja, vjerujemo da je važno da vlasti i javnost BiH budu upoznati sa time koliko ozbiljno SAD shvataju problem javne korupcije i uključenost Špirića u koruptivne aktivnosti“, navode iz Ureda za odnose s javnošću.
U dopisu se dodaje da „Vlada SAD-a i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprječavaju korupciju i pružaju podršku jakim i neovisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije“.
Tužilaštvo BiH nije odmah imalo komentar o odluci SAD-a niti je odgovorilo na upit BIRN-a BiH da li se protiv Špirića trenutno vodi krivična istraga.
Špirić je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za Narodnu Skupštinu Republike Srpske, a ova stranka je u saopštenju optužila američku ambasadorku da je „preuzela ulogu Tužilaštva i Suda BiH, pa je izmišljotinama i lažnim izveštajima Stejt Departmentu, isposlovala sankcije Špiriću“.
„Što je još čudnije sankcije su uvedene i članovima njegove porodice, kao vidu pritiska na Špirićevo političko djelovanje zaštite interesa Republike Srpske“, navodi se u saopštenju SNSD-a.
Politički analitičar i viši saradnik „Democratization Policy Council“ Kurt Bassuener smatra da je vrijeme donošenja ove odluke važno.
„Ko god je donosio odluku morao je biti svjestan izbora i da je kampanja tek počela. Ako nisu htjeli poslati poruku koja može imati političke posljedice mogli su sačekati ili ovo uraditi tokom ljeta“, kaže Bassuener.
Bosanskohercegovačka politička močvara
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je za novinsku agenciju FENA da nije bio obaviješten o sankcijama te je naglasio kako je odluku donio državni sekretar SAD-a kao i da ona dolazi nekoliko dana nakon informacije da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske izdalo pasoš Elvisu Keljmendiju.
„Strašno negativne reakcije su u međunarodnim krugovima. Poštujući institucije i BiH i Republike Srpske, niko ništa nije iskazivao zvanično, ali u nezvaničnim krugovima se čuje da je Republike Srpska time dobila jedan veliki šamar“, kazao je Crnadak.
Špirić je za novinsku agenciju SRNA izjavio kako smatra da su sankcije povezane sa opštim izborima koji se održavaju za manje od mjesec dana.
„Pokazaće se čiji je to rukopis, ali moja je poruka da nema kolebanja i da institucije Srpske i srpski narod moraju imati principijelne stavove u odbrani. Politika se može voditi samo na bazi jasnih političkih i nacionalnih stavova“, kazao je Špirić, potpredsjednik SNSD-a.
Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik optužio je američku ambasadoricu u Sarajevu Maureen Cormack da se „flagrantno miješa u političke procese i izbore u BiH“.
„Moram reći da ovo vidim kao posljednji trzaj odlazećeg Soroševog ambasadora po već viđenom scenariju. Iako su jasne namjere, poručujem ambasadorki da nas ovo sigurno neće omesti u našoj kampanji, kao i u onome za šta samo jasno opredijeljeni da ćemo uraditi poslije još jedne ubjedljive izborne pobjede, kao i da će nas ovo samo dodatno osnažiti u namjeri da još predanije štitimo interese Republike Srpske i srpskog naroda“, kazao je Dodik za SRNA-u.
Politički analitičar Kenan Ešref Rašidagić smatra da američke sanckije Špiriću nisu povezane sa izborima.
„State Department se ne bavi sitnim stvarima poput naših izbora, a ako imalo poznajem našu situaciju znam da će mu takva vrsta sankcije samo povećati popularnost, pošto je politika SNSD-a, odnosno Dodika, da se pokazuje kao neka vrsta žrtva američke administracije“, kaže Rašidagić i objašnjava da se uvođenje sankcija ne slaže sa Dodikovim izjavama „da je izborom Donalda Trumpa došlo bolje vrijeme za srpski narod“.
Bassuener napominje da ove sankcije nisu iste kao one koje su nametnute Miloradu Dodiku.
„Ovo je u suštini zabrana putovanja, nisu zamrznuta sredstva ili imovina. Pitanje je da li će biti i drugih na ovoj listi i je li ovo početak ‘posramljivanja’ onih koje mi u analitičkoj zajednici godinama prozivamo. Ako je ovo jedina odluka onda će ljudi morati nagađati. Ako ih bude još onda će poruka biti jasna. Korumpirani političari moraju biti svjesni da postoje posljedice. Čak i kada kontrolišete pravosuđe niste potpuno sigurni“, kaže Bassuener za BIRN BiH i dodaje da bi još bh. političara po ovom kriteriju moglo „biti na pladnju“.
Imovina izostavljena iz imovinskog kartona
Kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Špirić se 2009. godine našao u središtu afere „Audi“, odnosno kupovini službenog automobila za više od 200.000 KM.
Tužilaštvo BiH je u oktobru 2013. obavijestilo Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) o obustavi istrage u ovom predmetu, te su tada naveli da Špirić nikada nije bio predmet istrage u tom predmetu i da je ispitan samo u svojstvu svjedoka.
Predmet provjera u Tužilaštvu je bila kupovine stana u Beču, kada je SIPA je provjeravala Špirićeve bankovne transakcije iz 2008. godine i kada se na njegovim računima pojavilo više od 400 hiljada eura, kojim novcem je stan kupljen.
SIPA je kasnije ponovo pokrenula provjere o utvrđivanju porijekla novca za kupovinu stana te je obavljen i razgovor sa Špirićem koji je rekao kako je novac koji se nalazi na njegovom računu zaradio prodajom knjiga i donacija koje je dobio od prijatelja.
Špirić je u Banjoj Luci vlasnik vlasnik stana od 125 kvadrata i poslovnog prostora od 110 kvadrata, vrijednih skoro 400 hiljada maraka, navodi se u bazi o imovini političara Centra za istraživačko novinarstvo. U imovinskom kartonu iz 2014. prijavio je porodično naslijeđe koje ima u Federaciji BiH. Prema zemljišnoknjižnim dokumentima, Špirić je naslijedio kuću i deset hektara zemljišta u Drvaru.
„U izjavi koju je popunio 2012. godine, prije preuzimanja funkcije ministra finansija, Špirić je napisao da kćerka Jovana posjeduje stan u Beču, a sin u Beogradu. Također, tada je naveo da je on vlasnik stana u Novom Sadu. Ništa od ovog nije naveo u imovinskom kartonu iz 2014. godine“, piše CIN.
SAD su u junu ove godine na isti način kao i Špirića pod sankcije stavile senatora iz Dominikanske Republike Felixa Ramona Bautistu Rosaria koji je, kako se navodi na stranici Ministarstva finansija SAD-a, bio uključen u korupciju, uključujući „jedan slučaj gdje je njegova kompanija bila plaćena više od deset miliona dolara za radove koji nikada nisu završeni“. Nešto ranije SAD su sankcije uvele i članu albanskog Parlamenta Tomu Došiju po istom osnovu kao i Špiriću dok su u februaru iste sankcije uvedene bivšem albanskom javnom tužiocu Adrijatiku Lali.
Sankcije odnosno zabranu ulaska u SAD od januara 2017. godine ima i Milorad Dodik zbog opstrukcije provedbe Dejtonskog sporazuma.
