Ukoliko reforma evropskog azilantskog sistema propadne, jedna od mogućih opcija o kojima se razmišlja je da se naprave privremeni prihvatni kapaciteti u zemljama koje graniče s Evropskom unijom, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, a nalaze se na migrantskim rutama, rekao je “Nezavisnim” izvor u evropskim institucijama.
Naime, kako nam je objašnjeno, mnogi u EU skeptični su da će najavljena reforma Dablinskog ugovora, koji definiše pitanja migranata i viznog sistema, uroditi plodom, pa se kao sljedeća opcija navodi mogućnost da EU zemljama zapadnog Balkana ponudi izdašnu finansijsku pomoć za smještaj i procesuiranje migranata koji idu ka EU, koji bi privremeno bili smješteni tu dok im ili ne odobre boravak u nekoj od zemalja EU, ili ih ne vrate u matične zemlje iz kojih dolaze.
Kao jedan od mogućih modela spominje se ugovor koji je EU napravila s Turskom, koja od EU treba da dobije nekoliko milijardi evra za osiguranje smještaja nekoliko miliona migranata koji bježe iz Sirije i drugih bliskoistočnih zemalja, s tim da bi u zemljama zapadnog Balkana, ako bi bio potpisan sličan sporazum, broj migranata bio značajno manji.
Kao dugoročan plan, EU ima namjeru značajno povećati sredstva i pomoći reforme u sjevernoafričkim i drugim zemljama iz kojih se pojavljuju ekonomski migranti, kako bi ih se motivisalo da ne napuštaju svoje kuće, kao i one koji su ilegalno u zemljama Evrope da se motiviše da se vrate svojim kućama.
Kako je vidljivo iz odgovora Delegacije EU u Sarajevu, EU još ne razmišlja o ovakvim mjerama, ali namjerava nastaviti pružati tehničku i finansijsku pomoć.
Navode da je EU samo prošle sedmice obezbijedila milion i po evra BiH za zbrinjavanje migranata koji se već nalaze u zemlji, a za očekivati je da će EU i u narednom periodu nastaviti pružati pomoć bh. vlastima da se izbore s ovim izazovima.
“Za region zapadnog Balkana je od 2007. godine kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) dodijeljena pomoć u vezi s migracijama od 208,5 miliona evra. To uključuje podršku podizanju standarda kontrole granica, podizanju standarda u objektima za prihvat tražilaca azila, usklađivanju standarda procedura za azil sa standardima EU, te zaštiti i pružanju pomoći migrantima i izbjeglicama u regionu”, naveli su u Delegaciji.
Dodaju da je EU finansirala izgradnju Prihvatnog centra za iregularne migrante u Istočnom Sarajevo, kao i da je trenutno u pripremi projekat za snabdijevanje Granične policije opremom u vrijednosti od dva miliona evra.
“EU će nadalje kroz novi program IPA 2017. pružiti podršku podizanju kvaliteta graničnih kontrola kroz poboljšanje informacijskih sistema graničnih kontrola i infrastrukture graničnih prelaza sa 4,5 miliona evra, te unapređivanju Migracijskog informacijskog sistema u vezi s biometrijskim podacima stranaca sa 2,5 miliona evra”, naveli su oni. Dodali su i da EU finansira regionalni projekat koji provode IOM i Frontex od 2,5 miliona evra, a koji pruža podršku u oblastima borbe protiv krijumčarenja ljudi i migracija kroz regionalne obuke i radionice.
Oni ističu da rješenja problema iregularnih migranata uključuju humanitarne, pravne i sigurnosne aspekte, ali i ističu da su kapaciteti za prijem, registraciju i identifikaciju među najvažnijim procesima u ovom kontekstu.
Podsjećanja radi, Mađarska je već zatvorila svoje granice prema Srbiji, hrvatska policija je u nekoliko navrata već pucala po migrantima, a Austrija je nedavno upozorila da će i ona zatvoriti granice.
Ujić: BiH bi mogla zatvoriti svoje granice
BiH bi mogla zatvoriti svoje granice prema Srbiji i Crnoj Gori ako zemlje EU zatvore svoje granice, rekao je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Naime, komentarišući najave Austrije i drugih zemalja EU sjeverno od BiH da bi mogle zatvoriti granice, rekao je da onda ni BiH neće preostati druga opcija osim da učini isto. Dodao je da raspolaže podacima da osim Austrije o ovim mjerama razmišljaju i Slovenija i Hrvatska.
On je napomenuo da je od kraja prošle godine do danas Služba obradila 6.257 migranata iz 45 zemalja koji su ušli u BiH, te da je njih 5.635 zatražilo međunarodnu zaštitu. Naglasio je da je njih samo 20 odsto izbjeglica, a da su ostalo ekonomski migranti, među kojima je mnogo porodica s djecom.
Mješovite patrole
Direktor Graniče policije BiH Zoran Galić i predstavnici MUP-a Hrvatske analizirali su na sastanku u Zagrebu stanje na granici između dvije zemlje, s posebnim akcentom na sve veći broj ilegalnih migranata koji iz BiH pokušavaju ući u Hrvatsku.
“Planiran je povećan broj mješovitih patrola pripadnika hrvatskog MUP-a i Granične policije BiH uz granicu koje se već godinama koriste kao vrlo efikasno sredstvo u suzbijanju svih vrsta prekograničog kriminala”, navode u Graničoj policiji.
