Dok iz Svjetske banke i ambasade Kraljevine Švedske u BiH, kao finansijera projekta, apeliraju na Gradsku upravu Grada Mostara da pojasni sve nejasnoće u vezi sa zastojem finalizacije projekta prečistača otpadnih voda, a ambasador Švedske Anders Hagelberg poziva na istragu, građani Mostara uvjereni su da se budžetska sredstva troše bez ikakve kontrole, a počinju osnovano sumnjati i u funkcionalnost navodno završnog projekta izgradnje kolektora.
Procjenjuje se da se dnevno u Neretvu bez ikakvog prečišćavanja izbacuje oko 10.000 kubika otpadnih voda, a iako je 2017. godine završen višemilionski projekt prečistača otpadnih voda na području Mostara on još uvijek nije otpočeo s radom i nije poznato kada će se to dogoditi.
Svjetska banka i Vlada Švedske dok je Švedska uložile su još dodatnih 1,5 miliona eura, a Evropska unija dodatnih nekoliko miliona eura u izgradnju kanalizacionog sistema za dovod otpadne vode iz domaćinstava do prečistača.
O tim problemima, odnosu gradskih vlasti prema finansijerima kao i samoj funkcionalnosti onoga što je izgrađeno, a još nije pušteno u rad za Vijesti.ba govorili su govorili su Husein Oručević iz mreže “Naše društvo” i Marin Bago iz Udruge za kvalitetu življenja “Futura”,
Oručević u razgovoru za Vijesti.ba ističe da su ispred ovih udruženja prošli petak mislili podići tužbu protiv Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem te protiv Izeta Šahovića, Omera Pajića i Stjepana Šaravanje, jer je istaklo vrijeme do kada je Gradska uprava trebala podnijeti račune o utrošku sredstava od strane komunalnih preduzeća.
“Međutim u četvrtak je gradonačelnik poništio sve svoje odluke i dopustio nam je preuzimanje računa vezano za radove u Komunalnom, dakle budžetske račune koje smo trebali dobiti. Do tada nismo imali nikave informacije, tako da smo mi već u četvrtak bili u finansijama Grada Mostara i dogovorili se da predložimo koje račune bismo trebali od njih dobiti a koji bi nam bili važni, tako da u toku današnjeg i sutrašnjeg dana ćemo znati u suštini o kakvim problemima se radi kada je riječ o utrošku budžetskih sredstava iz dijela zajedničke budžetske potrošnje”, rekao je Oručević.
– Ono što je jako važno jeste da ćemo mi dobiti tačan uvid u račune, odnosno za koji dio posla je dobijena određena suma novca iz budžeta. Mi ćemo provjeravati na koji način je poslovalo svako komunalno preduzeće, konkrento govorim o Kosovu i Parkovima, a kasnije direktno preko Komunalnog koje ispostavlja račune u odnosu na odrađeni posao. Dakle, mi ćemo provjeravati kakva je rekapitulacija poslova i za koje poslove su se dobijale novci”, naglašava Oručević.
Komenatirušći kritike koje su od stranih donatora upućena na račun Gradske uprave Mostara Oručević navodi, da su ispred udruženja faktički saglasni sa svim kritikama i da su tražili isto.
“Švedska ambasada kao pokrovitelj i investitor koja je pomagala rješavanje pitanja oborinskih voda i kolektora vrlo jasno traži ono što smo i mi tražili. Ako mi građani u BiH u skladu sa pristupom slobodi informacija unatoč tome nismo bili u mogućnosti da te informacije dobijemo, jer nam nije jasno kako je moguće da neko daje novac BiH a da za to ne može dobiti informaciju gdje je taj novac utrošen i da li je utrošeni novac doveo do toga da u ovom slučaju kolektori funkcioniraju ili ne. Stvar je vrlo slična, mi ćemo sada dobiti uvid u te račune. Šta će biti sa švedskom ambasadom, da li će ona ić nekim drugim putem to ne znam, ali u svakom slučaju građani Mostara bi voljeli da znaju šta je sa dugogodišnjim radovima koji se obavljalju u Mostaru”, rekao je Oručević.
On smatra da će problemi vezani za izgradnju kolektora pokazati da li će se dobiti ono što se gradilo.
“Informacije koje mi trenutno imamo govore da kolektori nisu u stanju da uopće budu pušteni. Tražimo od Gradske uprave da nam pojasni zašto voda ne silazi ispod mostova na mjesta u koja bi trebala da ulazi, i šta se ustvari desilo pri radovima da voda nije u stanju da uopće prođe do Neretve. Da li je moguće da voda ne može doći do mostova, da ustvari ne postoji dovoljan protok vode kako bi došla tamo gdje je određeno da dođe, što je sad veliko pitanje”, ističe Oručević.
– Građani Mostara sada se pitaju da li uopće postoji mogućnost da voda dođe u Neretvu jer prema informacijama koje mi imamo, toliko je loše urađen taj posao da voda uopće ne može doći na ta mjesta. Govori se o vrlo skupocjenom pokretanju tog procesa, plaćanju struje i svega onoga što je potrebno za mašine, a mi se pitamo da li uopće to funkcioniše, dodao je.
On ističe kako je sigurno da u Gradu Mostaru nema kontrole nad potrošnjom budžetskih sredstava.
“Smatram da je novac iz budžeta trošen ilegalno. Gradonačelnik Bešlić zajedno sa zamjenikom Šahovićem su od federalnog parlamenta dobijali odobrenje da troše taj novac, odnosno za da ga troše za sve ono što je potrebno da bi grad funkcionirao, ali danas je pitanje šta mi zapravo iz budžeta plaćamo. Mislim da se iz toga plaća veliki broj stvari vezano za podržavanje određenih političkih partija, za podržavanje religijskih i drugih institucija, dakle da budžet Grada Mostara ne trošimo sa namjenom nego da ogroman dio novca ide u neke druge nenamjenske troškove. Nije u pitanje da li u Gradu Mostaru ima novca. Ima novca, samo je pitanje kako se on troši i za što” zaključio je Oručević.
Marin Bago iz Udruge za kvalitetu življenja “Futura”, smatra da se na račune od Gradske uprave dugo čekalo upravo zbog toga što se novac troši netransparentno.
“Ti računi ne trebaju nama da stoje u ladicama, nego želimo da grad nama to da i da objavimo javno. Nema nikakvog plana za trošenje budžetskih sredstava, niti zajedničke komunalne potrošenje, katastra. Nema dokumenata zakonom propisanih koji se moraju imati u komunalnoj djelatnosti. Osim toga, pokušali su sakriti račune, ali sad je odluka donesena i mi te račune čekamo”, rekao je Bago.
Naglašava da je tužba spremna ako se računi ne dostave.
On smatra da kritike koje su finansijeri projekta uputili na račun Gradske uprave pokazuju da je Gradska uprava izigrala povjerenje stranih donatora.
” Izigrali su na kraju krajeva povjerenje naših prijatelja koji nam pomažu da izgradimo infrastrukturu. Kada prevarite te ljude pitanje je ko će vam više vjerovati i koji će strani investitori poslije ovoga doći i investirati u Mostar. Sigurno niko normalan više neće dati novce dok se ove stvari ne riješe, jer ako je netko prija vas dao novac a nije dobio informacije o tome gdje je i kako taj novac utrošen, niti mu je novac vraćen, što se po ugovoru mora uraditi ako se ne obavi posao, a nema podataka da je posao obavljen, onda to govori da ništa ne funkcionira. Osim toga pitanje je da li je projekat sa tehničke strane proveden, odnosno da li je to dobro napravljeno. Mi se bojimo da nije, da to ne funkcionira i pitanje je šta sad. Prevarili su ljude i nisu napravili šta nam treba. Hoće li ti ljudi odovarati to je sad pitanje i za pravosudne institucije”, rekao je Bago.
N.H.
(Vijesti.ba)
