Nakon više od dvije decenije gondole Trebevićke žičare će za tri dana ponovo biti iznad Sarajeva.

Vožnja Trebevićkom žičarom, za Sarajlije koji su rasli sa njom, predstavlja povratak u prošlost, vraćanje u djetinjstvo koje su provodili sa njom. Mnogi smatraju da je 6. april, kada će Trebevićka žičara ponovo biti puštena u funkciju, historijski dan kada se vraća jedan od simbola Grada.

Ekipa Anadolu Agency (AA) provozala se trasom Trebevićke žičare gdje ubrzano teku završni radovi na donjoj i gornjoj stanici. Tokom prve vožnje popularnom Trebevićkom žičarom koja je s radom počela 1959. godine ekipa AA zabilježila je i prelijepe fotografije i snimke.

Nakon gradske gužve, panoramskog pogleda na Sarajevo, stiže se na mirni Trebević i čist zrak. Za svega oko sedam minuta.

Dolaskom na gornju stanicu, gdje su također u toku radovi, vidi se i ploča sa imenom Rame Bibera, prve sarajevske žrtve, ubijenog 2. marta 1992. godine dok je čuvao jedan od simbola Sarajeva.

“Bio je čuvar našeg simbola. A mi ćemo čuvati njegovo ime”, napisano je na ploči na dolaznoj stanici na Trebeviću.

Da su trenutno u fazi završetka radova vezano za instalaciju Žičare potvrdio je Adnan Selmanović, mašinski inžinjer na izgradnji Trebevićke žičare.

“Radovi su praktično završeni. Prošle sedmice smo dobili upotrebnu dozvolu nakon završetka testiranja i možemo krenuti u standardan rad i eksploataciju instalacije Trebevićke žičare. Ono što se ovih dana dešava je da mi radimo simulaciju standardnog rada da bi što spremnije dočekali početak rada sa putnicima 6. i 7. aprila”, istakao je Selmanović.

Govoreći o ostatku građevinskih radova, koji neće biti završeni do 6. aprila, ubrzanim tempom ćemo nastaviti na dovršetku objekata, brdske i dolinske stanice i na vanjskom uređenju.

“Već u toku ljeta objekti će biti u punoj funkciji kao i njihova okolina”, pojasnio je Selmanović.

Za njega je, kako je kazao, bio veliki izazov.

“Za mene je bio veliki profesionalni izazov, a privatno veliko zadovoljstvo s obzirom da sam bio dio projekta koji je historijski, koji vraća dušu ovom gradu”, poručio je Selmanović.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara.

Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi. Žičara je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.

U pogonu žičare biće 33 kabine, svaka sa po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.