Odlučne u namjeri da zatvore privremene migrantske centre u gradskim zonama Bihaća i Velike Kladuše, krajiške vlasti su spremne ponuditi novu lokaciju
U kabinetu ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića u Sarajevu jučer je održan sastanak na koji su iz Bihaća stigli premijer USK-a Mustafa Ružnić, ministar unutrašnjih poslova USK-a Nermin Kljajić i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Sukcesivna selidba
Sastanak je iniciran tokom rada operativne grupe za upravljanje migrantskom krizom u Vladi USK-a protekle sedmice, kada su prvi ljudi Unsko-sanskog kantona zaprijetili zatvaranjem privremenih migrantskih centara – Bire u Bihaću i Mirala u Velikoj Kladuši, tako što će im poslati inspekcije. Zaprijetili su i Službi za poslove sa strancima BiH da će svaki put kada ne preuzmu u nadležnost pronađenog migranta bez ličnih dokumenata, sačiniti izvještaj o propustima te institucije.
– Mi smo imali sastanak po zahtjevu premijera USK-a, odnosno delegacije koju su sačinjavala i dva gradonačelnika Bihaća i Cazina. Razgovarali smo o problemu migranata u Unsko-sanskom kantonu. Svi smo se složili u tome da način na koji se sve ovo do sada odvija predstavlja i dalje ozbiljnu prijetnju, ugrožava bezbjednosnu situaciju u Unsko-sanskom kantonu, te uz sve mjere koje poduzimamo predstavlja i opasnost po javno zdravlje na tom prostoru. Analizirali smo sve aspekte krize unutar Bosne i Hercegovine, ali smo se posebno fokusirali na ovaj teren, da se dogovorimo, jer problem u Unsko-sanskom kantonu najviše predstavljaju privremeni prihvatni centri Miral u Velikoj Kladuši i Bira u Bihaću. Ova delegacija je došla sa zahtjevom da se traži rješenje, da se ta dva centra ukinu i da se uspostavi novi centar za migrante izvan naseljenog mjesta kako bi se grad Bihać oporavio i iskoristio za turističke potencijale i kako bi se osigurao životni prostor za građane koji je sad skučen. Jedan proces zatvaranja ta dva prihvatna centra podrazumijeva otvaranje jednog, a možda i dva nova. Mi smo bili za to da bude riječ o samo jednom i većem kako bi se svi migranti iz naseljenih mjesta ubuduće smještali tu. To bismo trebali raditi sukcesivno, kako se stvaraju uslovi za smještaj, da se umanjuju brojke u Miralu i Biri, da bi u dogledno vrijeme došlo i do konačnih zatvaranja ova dva prihvatna centra, kazao je ministar Mektić.
Delegacija iz Krajine pokazala je odlučnost da se ide u zatvaranje privremenih migrantskih centara u urbanim zonama, ma koliko vremena bilo potrebno. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić tvrdi da čak nikad nije ni postojao dogovor za migrantski centar Bira, te da su državne institucije zakazale kada je Bira u pitanju.
– Mi nismo tu da rješavamo problem BiH, mi smo danas došli da rješavamo problem Bihaća i Velike Kladuše koji su najviše pogođeni ovom migrantskom krizom. U Bihaću, prema procjenama IOM-a i MUP-a USK-a, boravi 4.800 migranata i nas zabrinjava njihov svakodnevni dolazak iako nemamo kapaciteta za smještaj. Privremeni kamp Bira je, kada je otvoren, trebao da posluži samo kao privremeno rješenje dok se ne obnovi Đački dom u Borićima, da bi nakon toga ostao da radi i on sa punim kapacitetom, a mi smo svi našim građanima obećali da se to neće desiti. To više nije ni 700 ni 800, nego je sad tri-četiri hiljade migranata. Ne želimo da migranti pate, ali ni građani naših gradova ne smiju da pate. Situaciju treba rješavati, mislim da nijedan migrant više nema mjesta u urbanom području. Gradsko vijeće Bihaća će ponuditi određene lokacije, ali to ne abolira Ministarstvo sigurnosti da rasporedi teret krize i da se migranti smještaju po čitavoj državi, a ne samo u našem gradu, poručio je Fazlić.
Zašto je došlo do problema, pitali smo odgovorne i u UNHCR-u, gdje se slažu da se situacija bespotrebno zakomplikovala.
– Svaka situacija miješanog kretanja izbjeglica i migranata na način da se ne uzimaju u obzir potrebe te populacije, ali i lokalnog stanovništva, te ako se ne uključe sve nadležne institucije, može izazvati probleme. U Bihaću i Velikoj Kladuši u ovom trenutku zamjećujemo povećan priliv migranata i izbjeglica, a smještajni kapaciteti su limitirani. Nalazimo se uistinu u situaciji kada moramo razmišljati o alternativama. One, naravno, moraju biti dostojne života čovjeka, ali da i lokalna zajednica bude rasterećena. Takva rješenja tražili smo od početka ove situacije, dinamika kretanja se pomiče, stvari se događaju i potrebno je dalje zajednički raditi kako bismo našli najbolja rješenja, kaže nam Dorijan Klasnić, oficir za odnose sa javnošću ureda UNHCR-a u Bihaću.
Međunarodne organizacije slažu se sa predstavnicima krajiških vlasti koji traže da odgovornost za migrantske kampove trebaju preuzeti državne službe.
Prijedlog vijećnika
– Nedavno je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o preuzimanju upravljanja privremenim migrantskim centrima u Unsko-sanskom kantonu. Da li će se to odvijati brzo, nadamo se, a nije ni na nama, međunarodnim institucijama, da budemo nositelj toga, nego smo tu da pomognemo vlastima u BiH. Ipak, ne može se reći da bh. vlasti nisu uključene, ne može se reći ni da pred vlastima BiH nisu veliki izazovi. Evo, na današnji dan brojimo već 30.000 ulazaka od siječnja 2018, to su veliki izazovi, sama dinamika kretanja radi probleme u planiranju, napominje Klasnić.
Jučer je održana i sjednica Gradskog vijeća Bihać, na kojoj je vijećnik Hasan Keškić podnio inicijativu da se migranti izmjeste u objekat Agrokomerca, u mjestu Bosanska Bojna kod Velike Kladuše.
– Mi bismo kao Vijeće trebali zajednički predložiti jedno od rješenja, a to je Bosanska Bojna koja je 90 posto nenaseljena, blizu je granice, a nama nije cilj da zadržimo te ljude niti je njima cilj da ostanu ovdje kod nas. Tamo postoji napušteno postrojenje Agrokomerca sa priključkom za struju, vodu i na kanalizaciju, što uz vrlo malo ulaganja može postati funkcionalan migrantski centar, cijeni Keškić.
Međutim, problem je što inicijativa bihaćkog vijećnika ne znači mnogo za Veliku Kladušu, čije Općinsko vijeće ne prihvata nikakve ustupke za migrante.
Jučer je odlučeno i da se vanredna sjednica federalnog Parlamenta o migrantskoj krizi zakaže iza majskih praznika.
Izvor: oslobodjenje.ba
