Ploča sa natpisom “Dom ZAVNOBiH-a” iz 2008. godine jedini je podsjetnik da je nekada u samom središtu Sanskog Mosta postojala zgrada zvana “Sokolski dom” u kojem je održano Drugo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u što se na licu mjesta uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA).
Iako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH marta 2012. godine donijela odluku kojom je zgrada Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, ona još nije obnovljena. Inače, uništena je prilikom povlačenja Vojske RS-a jeseni 1995. godine.
Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u “Sokolskom domu”, u Sanskom Mostu 1. jula 1944. godine donesene su historijske odluke za BiH, posebno poznata deklaracija o pravima građana u BiH koja oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u, između ostalog, garantira ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina.
Istovremeno “Sokolski dom” sve do agresije na BiH 1992. godine koristio je kao mjesto u kojem su se održavale veoma značajne manifestacije kao ona “Majsko drugovanje na Sani”, okupljanje jugoslovenskih naivnih slikara, ali i mjesto na kome je trenirao nadaleko čuveni Đemil Šalak, jedan od najvećih gimnastičara u bivšoj Jugoslaviji, ali i Evropi.
Ravnopravna i demokratska država
– Ovo mjesto ima ogromnu, povijesnu državnopravnu, rekao bih i ustavnu kategoriju kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i obnova njene državnosti, kontinuitet njene državnosti i kada je u pitanju uopće njen opstanak – rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Velid Selman, profesor historije i nekadašnji direktor Opće gimnazije u Sanskom Mostu izrazivši zadovoljstvo što je AA smatrala potrebnim i važnim da dođe i ukaže na mjesto koje ima veliki značaj za cijelu BiH.
Značaj ZAVNOBiH-a, kaže profesor Selman je neprocjenjiv u dugoj povijesti BiH. Podsjetio je da su održana tri zasjedanja ZAVNOBiH-a, konstituirajuće u Mrkonjić Gradu krajem 1943, na kojem je počeo proces obnove državnosti, drugo u Sanskom Mostu i treće u Sarajevu nakon oslobođenja u aprilu 1945. godine, na kojem je ZAVNOBiH samo transformisan u Narodnu skupštinu i Narodnu vladu BiH, čime je taj proces zaokružen.
– Prvo se obilježava simbolično, u Mrkonjić Gradu, prije svega, zbog politike, ne zbog historijskih argumenata i značaja ovog prostora koji se ne može negirati, koju ne mogu negirati i oni koji ga ne obilježavaju i ne doživljavaju danas kao takvog. Ono treće se nikada nije obilježavalo. Zapravo mi obilježavamo samo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a na tom zasjedanju i de facto i de jure BiH postaje država. Ona tada obnavlja svoju državnost nakon 481 godinu – rekao je profesor Selman.
Naglašava da od tada 1943, odnosno 1944, na prostoru gdje sada nema ništa, a gdje je postojao “Sokolski dom” u kojem je održano drugo zasjedanje, donosi se odluka da se ZAVNOBiH konstituiše kao najviše zakonodavno, izvršno i političko tijelo naroda i građana BiH.
– Time zapravo BiH dobiva svoj parlament, dobija svoju izvršnu vlast, vladu ne, ali njen izvršni organ je u praksi obavljao sve funkcije vlade. To je ogromna vrijednost. Uglavnom obilježavanje ZAVNOBiH idu u tom pravcu, a to nije njegova jedina vrijednost. Ja bih podsjetio da je to i, što je vrlo važno, zapravo od civilizacijske vrijednosti, antifašizam. Mi ne smijemo zaboraviti da su tom pokretu ogroman doprinos dali narodi BiH i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i svi drugi. Oni su se odazvali u taj pokret i opredijelili da svojom voljom žele da žive u jednoj ravnopravnoj, demokratskoj državi i donijeli su te odluke sa ciljem da nastave tu borbu. Antifašistička vrijednost ZAVNOBiH-a je neprocjenjiva, ne samo tada, nego rekao bih, posebno i danas, kada nažalost fašističke ideje jačaju. One su prisutne i na prostorima BiH, one nju žele razoriti i zato je neshvatljivo da evo mi stojimo, da izgovaramo to ovdje, o jednom takvom objektu kojeg nema – poručuje profesor Selman.
Neshvatljiv loš odnos prema ZAVNOBiH-u
Mjesto Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, naglašava profesor Selman, je to gdje bi morali biti prisutni predstavnici političkog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH. Umjesto toga, to se svodi na lokalni nivo, što je kaže, teško shvatiti. Kaže kako je teško dati objašnjenje zašto se tekovine ZAVNOBiH-a više ne gaje u BiH.
– Ja samo mogu pretpostaviti da je, kao i sve u ovoj državi, u sjeni politike i interesa. Neshvatljivo je nevidjeti da se Dayton veže za ZAVNOBiH, da se konstitutivnost naroda prvi put i ravnopravnost spominje u ZAVNOBiH-u i da te vrijednosti neki narodi u BiH itekako koriste, pa ih i zloupotrebljavaju, a ne obraćaju pažnju na taj događaj, niti žele da ga obilježe. Neshvatljivo je da i bošnjačka politika ima takav odnos. Neshvatljivo je da ovdje već ne postoji jedan takav objekat, jedan takav dom, prostor, gdje bi postojao muzej ZAVNOBiH-a gdje bi se mogli održavati i seminari, kursevi, tečajevi i kao takav imao edukativan karakter. Istovremeno, uvijek bi podsjećao na to da je BiH država, da BiH ima svoj hiljadugodišnji kontinuitet i da te vrijednosti, bez obzira na sistem u kojem se dešavalo to što se dešavalo nakon II svjetskog rata, mi moramo to cijeniti, mi moramo to njegovati, jer je to dio nas, dio naše povijesti – navodi profesor Selman.
Ističe da samo tako možemo razvijati svoju državu i možemo ići u onom pravcu u kojem deklarativno kažemo da idemo, a to je Evropa, to su demokratske vrijednosti, ljudske vrijednosti, jer iz tih vrijednosti i sa tim vrijednostima, kaže profesor Selman, čuva se i državnopravni karakter same države BiH.
