Iz džepova građana BiH punih 17 godina isplaćivana je plaća aktuelnoj zastupnici u Evropskom parlamentu Željani Zovku. Bez obzira na to što je kompletnu karijeru izgradila preko tankih džepova Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih, Zovko se nakon izbora u Evropski parlament maksimalno trudila da na međunarodnom planu diskredituje zemlju koja joj omogućila lagodan život preko poslova u državnim institucijama.

Prema podacima iz zvanične biografije, objavljene na web stranici Evropskog parlamenta, Željana Zovko od 1999. godine pa sve do 2016. godine primala je plaću iz budžeta institucija BiH, odnosno iz budžeta zemlje koju danas maksimalno pokušava diskreditovati u evropskim institucijama.

Zovko je od 1999. pa do 2001. godine bila angažovana kao saradnica za odnose s javnošću u kabinetu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Potom je od 2002. do 2004. godine obnašala dužnost šefice kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a nakon čega je 2004. godine imenovana za ambasadoricu BiH u Francuskoj.

Na ovoj poziciji zadržala se sve do 2008. godine kada je izabrana za ambasadoricu BiH u Španiji, a ovu dužnost obnašala je sve do 2011. godine. Godinu dana poslije Zovko je zaposlena kao savjetnica za vanjsku politiku u kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a nakon toga (2015. godine) imenovana je za ambasadoricu BiH u Italiji.

Zanimljivo je da prema podacima iz zvanične biografije Zovko nema nijedan dan radnog staža u privatnom sektoru zbog čega bi dodatno trebala biti zahvalna državi koja joj je u periodu od 1999. pa do 2016. godine isplaćivala plaće u iznosu koji je visoko iznad prosjeka plaća zaposlenih u našoj zemlje.

Lobiranje za interese HDZ-a, a ne za interesa BiH

Paradoksalno, Željana Zovko koja je dugi niz godina u međunarodnim krugovima bar deklarativno zastupala interese BiH, 2016. godine izabrana je da zastupa interese susjedne Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu. S pravom se postavlja pitanje u čijem je interesu 17 godina radila Zovko odnosno da li su poreski obveznici u BiH plaćali Zovko da radi za BiH ili za susjednu Hrvatsku.

Građani BiH vjerovatno nikada neće dobiti odgovor na to pitanje s obzirom na to da se u našoj zemlji bar do 2016. godine, a možda ni danas, nije znalo ko i na koji način ocjenjuje rad ambasadora i konzula BiH.

Naime, Predsjedništvo BiH je još 2013. godine Odlukom o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine preciziralo da Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima obavezu dostavljanja Predsjedništvu BiH posebne informacije o aktivnostima i radu imenovanih osoba uz vlastitu ocjenu o njihovom ukupnom radu 12 mjeseci nakon preuzimanja dužnosti.

U odluci se navodi i da Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi, uz prethodno pribavljenu saglasnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Pravilnik u kojem su sadržani kriteriji za ocjenjivanje rada predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama i institucijama. Poznato je da do maja 2016. godine Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije donijelo predviđeni pravilnika.

Nakon preuzimanja funkcije zastupnice u Evropskom parlamentu Željana Zovko je mandat iskoristila da maksimalno lobira, ne za interese BiH, već za interese Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Skoro pa ne postoji nijedno njeno obraćanja u Evropskom parlamentu, a u kojem nije spomenula izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje su, igrom slučaja, baš po mjeri HDZ-a BiH.

Do sada nikada nisu sprovedena istraživanja, odnosno ankete, na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da li je uopće Željana Zovku iz dijaspore legitimni predstavnik Hrvata u Evropskom parlamentu, odnosno da li Hrvati iz susjedne Hrvatske smatraju da Zovko zaslužuje da brani interese Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu.

BiH “bolesno dijete” sa “frankeštajnskim” sistemom

U proteklom periodu stanovnici BiH, iz čijih džepova je 17 godina isplaćivana plaća Željani Zovko, mogli su iz usta zastupnice u EU parlamentu čuti kako je “BiH bolesno dijete pod nadzorom međunarodne zajednice”. Ona je sjedeći u udobnoj briselskoj fotelji kao zastupnica Republike Hrvatske dodatno podgrijavala tenzije u BiH izjavama kako želi da “Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju i svoj kanal na hrvatskom jeziku”.

Zovko je na sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) prilikom predstavljanja paketa izvještaja o proširenju za 2018. godinu otvoreno lobirala protiv prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje su predložile probosanske stranke. Ona je komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovora o proširenju Johannesa Hahna pitala “kakav će biti odgovor Evropske na moguću blokadu vlasti u BiH nakon izbora u oktobru kao posljedica nenalaženja kompromisa za izborni zakon nakon što su bošnjačke stranke predložile rješenja u suprotnosti odlukama Ustavnog suda”.

S pravom se postavlja pitanje ko je uopće Željana Zovko da, s pozicije zastupnice Republike Hrvatske u EU parlamentu, sebi daje za pravo da izigrava tumača Ustava BiH i da se miješa u unutrašnja pitanja naše zemlje.

Hahn je diplomatski poručio Željani Zovko kako se ne bi trebala miješati u unutrašnju politiku BiH riječima “kako je odgovornost političkih lidera u Bosni i Hercegovini da se pronađe političko rješenje koje će odgovarati svim narodima u BiH, a koje bi u konačnici ubrzalo i evropski put Bosne i Hercegovine”.

Nekadašnja ambasadorica BiH zalagala se, u institucijama EU, i za “federalizaciju kao jedini putu kojim bi se poštivala konstitutivna arhitektura BiH” što je u našoj zemlji protumačeno kao zalaganje za dodatna etnička raslojavanja u već podijeljenom društvu.

Najviši pravni akt naše zemlje (Ustav BiH) Zovko je nazvala “frankeštajnskim” ističući kako je takva struktura ustava “zamrznula rat i donijela nesavršen mir u kojem tri naroda imaju različita viđenja prošlosti, a budućnost je i dalje na čekanju”. Zanimljiva je informacija da se Zovko do sada nikada nije zalagala da BiH prioritetno ispuni obaveze iz odluka Evropskog suda za ljudska prava, a koje se odnose na diskriminaciju manjina u našoj zemlji.

Željana Zovko, bivša ambasadorica BiH, a sada zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu, uspjela je na plenarnoj raspravi u povodu predstavljanja prioriteta bugarskog predsjedavanja Vijećem Evrope, dovesti u vezu izmjene Izbornog zakona BiH sa sigurnosnom situacijom na Zapadnom Balkanu. Zovko je tada navela da je “pravedno rješenje izbornog zakona u BiH prvi korak u očuvanju mira i sigurnosti na granicama EU-a prema zapadnom Balkanu”.

Zastupnica u EU parlamentu nakon presude u slučaju “Prlić i ostali” obrušila se i na Haaški sud ističući kako on “nije ispunio zadaću” i kako se “odgovornost traži u narodima i kolektivnoj krivnji”. Ona je na jednoj od plenarnih sjednica u Briselu kazala i kako postoje primjeri “kada je putem UN-a nametnut embargo na uvoz oružja i samoobranu Hrvata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, a danas je njihova samoobrana u BiH proglašena Udruženim zločinačkim poduhvatom”.

Lagumdžija joj 2012. godine dao otkaz iz MVP-a

Mediji iz susjedne Hrvatske tematizirali su samo mjesto prebivališta Željane Zovko pri tome navodeći kako je riječ o osobi “koja ruši zakone fizike” s obzirom na to da istovremeno živi u Splitu i Mostaru, a zapravo je u Briselu.

Prema mišljenju Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, “državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske hrvatskim državljaninom”.

Prema članu 2. Zakona o prebivalištu Hrvatske, prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

“Evidentno je da građanin ne može istodobno trajno živjeti na dvije adrese, odnosno na dva mjesta u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini”, smatraju u MUP-u Hrvatske, a Zovko pak ne dijeli njihovo mišljenje.

Inače, samo je bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija uspio stati u kraj Željani Zovku, a kojoj je 2012. dao otkaz i poručio da nije zadovoljan onim što je do sada učinila.

“Eto dobila sam božićni dar u vidu otkaza. Uzela sam radnu knjižicu, ali idemo dalje. Dakako, čovjeku nije jednostavno”, izjavila je Zovko 2012. godine.

Naravno, odmah nakon otkaza ona je dobila novi posao u kabinetu tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande (HDZ).

klix.ba