– Trebamo građanima ponuditi alternativu – kazao je u svom posljednjem medijskom istupu aktuelni gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, govoreći o novoj političkoj opciji koja će, sudeći prema najavama, biti dio izbornih lista 2018. godine.
A alternativu građanima će, prema do sada dostupnim informacijama, ponuditi, pored Kasumovića, nekoliko načelnika općina koji su na posljednjim izborima kao nezavisni kandidati osvojili mandate, te nekoliko “zavisnih” zvaničnika koji su nezadovoljni svojim statusima u političkim opcijama kojima još uvijek pripadaju.
Alternativa političkim opcijama koje su participirale u vlasti u posljednjih 25 godina će biti: nekadašnji ministar namjenske proizvodnje Republike BiH, zamjenik ministra finansija u Srednjebosanskom kantonu, zamjenik direktora Carinske uprave FBiH i savjetnik za finansije direktora iste institucije, savjetnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zamjenik ministra finansija i trezora BiH i član Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH, a sve u kontinuitetu u posljednje 22 godine – Fuad Kasumović.
Slične biografije u pogledu eksploatisanja javnih sredstava putem obnašanje različitih funkcija u institucijama vlasti imaju i ostali predstavnici “alternative”, jučer po prvi put nazvane “Pokret za Evropu – Nezavisna lista za BiH”.
“Alternativa” ima i kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, čije je ime Kasumović “slučajno” otkrio tokom gostovanja u emisiji “Pošteno” na FTV-u, baš kao što se prije nekoliko mjeseci, s ciljem pipanja pulsa javnosti, “slučajno” pojavila informacija o osnivanju nove političke opcije sa Kasumovićem i Šepićem kao glavnim akterima.
– Moj lični favorit za člana Predsjedništva BiH je Senad Šepić – kazao je Kasumović, ponudivši opkladu “u šta god hoćete” da će upravo Šepić i osvojiti najveći broj glasova za tu poziciju.
Šepićeva biografija je kompatibilna sa biografijama “nezavisne alternative” koja ga namjerava kandidovati za poziciju člana Predsjedništva BiH. I on je, poput “nezavisnih načelnika”, značajan dio svog života, tačnije 15 posljednjih godina, proveo direktno konektovan na budžete različitih nivoa vlasti. Samo najuporniji bi uspjeli pronaći barem jednu njegovu realizovanu inicijativu koja je zaista išla u korist građanima, a koja bi barem djelomično opravdala stotine hiljada KM koje su se paralelno slijevale u džep budućeg “alternativnog kandidata” za člana Predsjedništva BiH.
Oni malo manje uporni su, bez velikih poteškoća, pronašli da je budući alternativni kandidat uredno od države naplaćivao odvojeni život od porodice, sa kojom je živio u kupljenih 112 kvadrata u sarajevskoj općini Stari Grad. Upravo se u mogućoj kandidaturi ispred “alternative” mogu prepoznati uzroci neslaganja sa rukovodstvom Stranke demokratske akcije (SDA), koja, očigledno, nije bila voljna zadovoljiti Šepićeve ambicije.
Interesovanje za aktivnostima “Pokreta za Evropu – Nezavisna lista za BiH” je, uvjerava nas Kasumović, sve veće. Dokazati ili demantovati njegove tvrdnje ne možemo, ali ne možemo i da se ne zapitamo šta bi moglo izazvati to interesovanje, s obzirom da je do sada predstavljeni program “Pokreta za Evropu – Nezavisna lista za BiH” isključivo svodio na kritikovanje vladajuće SDA, bez konkretnih ponuđenih ideja koje bi zaista mogle biti prepoznate kao potencijalna rješenja.
Vrijeme koje je pred nama će ponuditi i odgovore na pitanje ko stoji iza ideje o osnivanju novog političkog bloka, kojeg, barem za sada, čine isključivo bivši članovi SDA. Racionalno je dovesti u pitanje mogućnost da bi jedan Fuad Kasumović mogao biti “mastermind” cijelog projekta, ali je upravo on vjerovatno nesvjesno nagovijestio djelić odgovora na to pitanje.
– Nezavisna lista će na sljedećim izborima zajedno sa lijevim partijama, u zavisnosti kako one odigraju, odnijeti gro glasova – kazao je Kasumović.
Činjenica je da “Nezavisna lista”, koju čine isključivo bivši članovi SDA, računa i može dobiti glasove građana koji su ranije iskazivali naklonost politici i ideologiji pomenute stranke. Cjepkanje tog glasačkog tijela je epilog koji ponajviše odgovara strankama koje se deklarišu kao ljevica, pa se da zaključiti odakle vjetar duva, odnosno ko stimuliše kreiranje ovog novog političkog bloka. S druge strane, evidentno je da nikakve naznake simpatija ili naklonosti prema novom političkom bloku do sada nije iskazao makar jedan relevantniji pripadnik drugih konstitutivnih naroda u BiH, već se politički legitimitet crpi isključivo u bošnjačkom korpusu. Rasparčavanje bošnjačke političke scene, osim takozvanoj “ljevici”, odgovara hrvatskim i srpskim političkim opcijama, koje u tome prepoznaju šansu za bolje pozicioniranje i u konačnici realiziranje ciljeva koje danas neuspješno pokušavaju ostvariti.
Jedan sličan je kreiran još 2004. godine. Zvao se “Pokret za promjene BiH”, a činili su ga, među ostalim, Šahbaz Džihanović, Nikola Špirić, Beriz Belkić, Ahmet Hadžipašić i Nijaz Skenderagić. Dakle, poput “Nezavisne liste”, sve sama svježa lica na bh. političkom nebu. Pokret je neslavno okončao već nakon prvih izbora. “Stopio” se sa Liberalnom strankom, koja je i sama u međuvremenu pala u zaborav. Da li ista sudbina očekuje novoformiranu “alternativu” sačinjenu od višedecenijiskih javnih funkcionera, ostaje da se vidi.
/faktor.ba
