Hrvatskoj će i ove godine biti potrebno oko 40.000 sezonskih radnika, a budući da za poslove u ugostiteljstvu ne mogu da nađu dovoljno kandidata iz Hrvatske, tamnošnji vlasnici restorana, kafića, hotela i turističkih agencije okreću se zemljama regiona, budući da su jezik i mentalitet veoma slični.
Najviše radnike traže u susjednoj Bosni i Hercegovini, dok su sezonski radnici iz Srbije i dalje tradicionalno okrenuti Crnoj Gori i Grčkoj. Međutim, i to se mijenja.
U Hrvatskoj, prema riječima Petra Dragičevića, direktora novosadske agencije za zapošljavanje “Agava“, preko cijele godine i za stalno radi veoma malo radnika iz Srbije, ali tokom ljetne sezone taj broj prelazi i 1.000.
U najvećoj mjeri tih 1.000 ljudi radi ugostiteljske poslove, a poslodavcima je od stručnog obrazovanja mnogo važnije iskustvo. Zarade se kreću od 600 do 2.000 eura mjesečno, a važno je napomenuti da je radniku uz to osiguran besplatan smještaj i hrana od strane poslodavca, kao i da su svi radnici prijavljeni na PIO i zdravstveno osiguranje, kaže sagovornik portala Klikdoposla.
To znači da većinu zarade poslije sezone radnik nosi kući, a što je još važnije – sezona u Hrvatskoj traje pet-šest mjeseci, od aprila ili maja do oktobra, pa je tako osiguran i duži rad i više novca.
Najbolji poslodavci što se tiče plaća su mali restorani, a najbolji uvjeti rada su u uređenim hotelima sa četiri i pet zvijezdica, napominje sagovornik.
– Sezonski radnici iz Srbije u Hrvatskoj su uglavnom oni koji imaju dvojna državljanstva i nije im problem da tokom sezone tamo rade – kaže Dragičević.
Drugo državljanstvo može biti hrvatsko, ali i neke druge zemlje EU-a, poput Mađarske. Hrvatsko državljanstvo, po nekim procjenama, ima oko 100.000 građana Srbije, a Mađarske oko 60.000 njih. Oni mogu nesmetano da rade u Hrvatskoj, ali i skoro svim drugim zemljama EU-a, dok oni bez državljanstva teško mogu do dozvole.
– Nažalost, dozvole za sezonski rad za naše državljane je nemoguće ili skoro rijetko moguće dobiti, isključivo je to za manji broj kuhara, u zavisnosti od kvote koju donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao i neki profili turističkih radnika koji su deficitarni u Hrvatskoj – kaže on.
Sa druge strane, dodaje, velika je potražnja za radnicima iz BiH i Srbije, ali zbog loših bilateralnih odnosa između država “najviše ispaštaju kao i do sada, obični ljudi i mala privreda tj. mali ugostiteljski objekti“.
Još jedna otežavajuća okolnost je i ta što, kako kaže, naši radnici tamo mogu da se sretnu s nacionalnom netrpeljivošću u područjima koja su bili zahvaćena ratom, ali u drugim, kao što je to slučaj sa Istrom, ne postoji nikakav problem.
– Naprotiv, u Istri su jako su gostoljubivi prema ljudima sa ovih područja, pogotovo iz Vojvodine – zaključuje on.
Zarade sezonskih radnika iz BiH i Srbije u Hrvatskoj
Pomoćni radnici – 600 do 700 eura
Konobari/konobarice – 700 do 1200 eura + bakšiš
Pica i roštilj majstori – 1000 eura
Kuvari – 1000 do 2000 eura
