Član Predsjedništva BiH Dragan Čović obratio 26. maja 2018. na 18. Općem saboru HDZ-a Zagrebu. Kazao je da su bh. Hrvati dovoljno organizovani kako bi spriječili da se “iskušenja sa područja zapadnog Balkana ili jugoistočne Evrope presele na Hrvatsku”.
– Mogu vam garantirati da sa druge strane tisuću kilometara zajedničke europske granice imate hrvatski narod, organiziran hrvatski narod, koji će jednako poslati poruku kao što je nedavno slao oko Pelješkog mosta i mnogih drugih iskušenja koji bi se preselili sa područja zapadnog Balkana ili jugoistočne Evrope prema Hrvatskoj. E neće moći! Ima nas dovoljno danas na svim razinama vlasti da to nećemo dozvoliti nikome – rekao je Čović, potvrđujući nedavnu tezu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović da mu je BiH – druga domovina.
U augustu 2017. godine Dragan Čović je također štitio interese Republike Hrvatske tvrdeći da Predsjedništvo BiH nije bilo protiv izgradnje Pelješkog mosta. Činjenice su drugačije: Još 2007. godine Predsjedništvo se odredilo protiv izgradnje Pelješkog mosta jednoglasno usvojivši stav: „Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje Pelješkog mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države“.
Dragan Čović, objašnajvaju pravnici, kao član Predsjedništva BiH ima ustavnu obavezu da zastupa službene stavove i interese BiH. Svako drugačije postupanje predstavlja zloupotrebu službenog položaja što će jednog dana morati biti sankcionirano.
Umjesto obavezujućeg zastupanja interesa BiH Čović pokazuje da zastupa interese druge države i nastoji opravdati čak i neke bespravne postupke Hrvatske prema BiH. To za mnoge predstavlja udar na suverenitet BiH.
Čovića je i ranije kršio ustav BiH. Ni naziv ureda „Hrvatski član Predsjedništva BiH“ koji je otvorio u Mostaru nije bio u skladu sa Ustavom BiH, koji ne poznaje pojam „hrvatskog člana Predsjedništva“, već „člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“. Stavljanjem sintagme „hrvatski član“ umjesto „član iz reda hrvatskog naroda“, Dragan Čović je prekršio Ustav BiH.
Ostali su još građani drugog reda u BiH, zahvaljujući prije svega Draganu Čoviću koji im negira izborna prava zagarantirana Ustavom. Čović direktno sprječava ustavotvornost – konstitutivnost Ostalih, protežirajući prava samo svoje nacije. On je i pred UN-om tvrdio da je Izborni zakon BiH diskriminatoran. Ispostavilo se da jeste diskriminatoran ali prema Ostalim građanima u BiH i da upravo on podržava tu diskriminaciju.
Za deceniju i po u Strazburu su donesene četiri presude za ravnopravnost Ostalih u Izbornom zakonu BiH i time potvrdu njihove konstitutivnosti prema Ustavu BiH. U Članu II/2 Ustava BiH stoji da Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ima direktnu primjenu u Bosni i Hercegovini, kao i prednost u odnosu na nacionalno zakonodavstvo, što jasno govori da i presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura imaju apsolutnu prednost, pa čak i u odnosu na odluke Ustavnog suda.
U nedavnom izvještaju Visokog predstavnika pred Skupštinom UN-a, Valentin Incko je za Čovića rekao da „u svojim istupima “sanja” preustroj Federacije BiH:
„Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović sanja o daljnjoj unutarnjoj podjeli zemlje, dok drugi hrvatski političari prijete raspuštanjem zemlje ako se aktualna izborna pitanja ne riješe na njihovo zadovoljstvo“.
/nap.ba
