Oni su detektorima za metal istraživali u januaru područje jedne njive na sjeveru otoka Ruegena i nabasali, mislili su, na bezvrijedan komad aluminija.
Ali kad su ga malo bolje pregledali shvatili su da u rukama imaju komad srebra, pišu njemački mediji.
O tome su obavijestili prave arheologe koji su prije nedavno počeli iskopavanje na površini od 400 kvadratnih metara. Dosad su pronašli ogrlice, bisere, broševe, prstenje i 600 novčića, uključujući stotinjak koji potječu iz doba Modrozubog koji je vladao Danskom od otprilike od 958. do 986. godine.
– Ova riznica je dosad najveće otkriće Haraldovih kovanica na području južnog Baltika i kao takvo je veoma važno – kazao je agenciji dpa arheolog Michael Schirren iz pokrajinskog ureda za zaštitu spomenika i voditelj iskopavanja.
Najstarija kovanica je dirham iz Damaska koji potječe iz 714., a najmlađi je novčić iz 983. godine.
Harald Modrozubi ujedinio je Dansku. On je blago najvjerovatnije zakopao u bijegu od Svena kao što je to učinio i s blagom s otoka Hidenseea koje je pronađeno u 19. vijeku i koje se nedvojbeno može pripisati dvoru posljednjeg vikinškog kralja.
Trajno nasljeđe Haralda Modrozubog danas je u svim smartfonima i laptopima – bežična Bluetooth tehnologija nazvana je po njemu. Simbol Bluetootha dvije su rune s njegovim incijalima H.B.
