Dan grada Cazina, grada ljubavi i herojske mladosti

Cazin je najmnogoljudnija lokalna zajednica u Unsko-sanskom kantonu sa 66.149 stanovnika po popisu iz 2103. godine i šesta po broju stanovnika u FBiH.

Grad je to u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši i susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Tržačkih Raštela prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Kako piše Midhat Dedić, urbano dizajniranje Cazina najvidljivije je u samom centru. Ulaganja u uređenje urbanog dijela grada su kontinuirana u posljednjih deset godina i vizure Cazina sasvim su promijenjene. Od izgleda prosječne bosanske čaršije konfiguracijski brdovite Cazin sada liči na savremeni evropski gradić. Moderna rasvjeta, uređene pješačke staze, cvijeće i zelene površine osvježavaju betonske i asfaltne cjeline. Panoramom dominira Gradska džamija smještena u zidinama srednjovjekovnog grada, sagrađena 1576. godine, ali je tu i novi Trg Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, na koji se nadovezuje Trg Zlatnih ljiljana gdje je, zapravo, administrativni dio Grada Cazina. Nazivi trgova upućuju nedvosmisleno na identitarni državno-politički obrazac ovog grada.

Od 2017. godine Cazin ima status službenog grada Bosne i Hercegovine. Tako je postao prvi službeni grad u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije sjedište kantona, iako je, prema pisanju Midhata Dedića u tekstu “Kako je Cazin postao ‘glavni’ grad u Krajini” on (Cazin) dobro proučio i platio historijske lekcije sa preovlađujućim nijansama tamnog kolorita i posljednjih godina sa mnogo energije i sistema vodi, čini se uspješno, jednu strateški i operativno daleko kompleksniju aktivnost – organizaciju razvoja svih potencijala grada i stvaranja povoljnog okruženja za život. Iako je Bihać nominalno administrativni, politički, univerzitetski centar Krajine i glavni grad, realnost negira ove službene nominalije, u korist susjednog Cazina.

Geografski položaj i kulturna baština

Teritorija grada Cazina zahvata 355,7 km2 u kojem, prema rezultatima popisa iz 2013., živi 66.149 stanovnika, većinskim dijelom Bošnjaka, sa 23 mjesne zajednice u 54 naseljena mjesta.

Prevladava niskobrdoviti reljef, velika je površina obradivih površina, a više od 20% teritorije čine šume. Veoma je ovo plodno to, stoga i ne čudi što se većina stanovništva bavi privredom u koju grad ulaže velika sredstva.

Područje Cazina bilo je naseljeno još u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz prethistorijskog doba.

Na teritoriji grada Cazina nalazi se nekoliko srednjovjekovnih gradova koji se nalaze na spisku nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a to su Stari grad Cazin, Stari grad Ostrožac, Kula Bila Stina, Kula Radetina.

Kada je u pitanju turizam, Cazin nudi nekoliko starih gradova, od kojih se posebno ističe Ostrožac. Također, od većih događaja koji se organiziraju i privuku posjetioce je i “Krajiška zmija” koja se održava upravo na dionici puta na Ostrožcu.

Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje upravo srednjovjekovni Stari grad “Ostrožac” kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić.

Pored toga, poznat je i Stari grad Cazin i džamija na istom, ali i sama jezgra grada sa kućom Nurije Pozderca.

Zanimanja

Cazin karakteriše još jedan zanimljiv izuzetak-ima najveći broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava u FBiH. Ovaj podatak ukazuje na sistematičnost i uređenost jednog segmenta razvoja.

Grad Cazin pomaže privredu i poljoprivredu i preko ulaganja iz vlastitog budžeta. Posljednjih deset godina se u godišnjem budžetu izdvaja najmanje 400.000 KM (više od 200.000 eura) za subvencije u poljoprivrednoj proizvodnji, a posljednje dvije godine i 200.000 KM (više od 100.000 eura) godišnje za poticaje u pokretanju novih biznisa i subvencioniranje poduzetnika u poslovnoj zoni Ratkovac.

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća, kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova, a Cazin je daleko poznat i po kestenu i medu.

Zanimljiv je podatak da je prije pet godina na prostoru grada proizvedeno 37 tona meda, a prošle godine čak 87 tona. Inače, „Cazinski kestenov med“ prvi je brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne štete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše u gradu.

Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mnoštvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao što su proizvodnja namještaja, madraca, stolarije, betonskih blokova.

6. august

Ovaj dan se obilježava kao Dan grada Cazina. Cazin je kroz historiju mnogo puta opjevan i često nazivan “gradom ljubavi i herojske mladosti”. Ovaj grad obilježava se povodom dana spajanja jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine sa Vojskom Republike Hrvatske u Tržačkim Raštelima na dan 6. august 1995.

Svim Cazinjanima upućujemo iskrene čestitke povodom rođendana Grada, uz želje da ostanu onakvi po čemu ih svi pamete – hrabri Krajišnici, dobri ljudi i državotvorni narod.

Izvor: Biscani.net

Related posts