Jonathan Quick, jedan od vodećih stručnjaka za gripu u svijetu, predviđa katastrofu u skoroj budućnosti. Regionalni epidemiolozi tvrde da su šanse za takav scenarij izuzetno male.
Smrtonosna pandemijska gripa mogla bi zahvatiti svijet već sutra i pobiti 33 miliona ljudi u prvih 200 dana. Uvjeti za to su povoljni i svijet bi mogao doživjeti katastrofalnu mutaciju virusa gripe, koji bi mogao uništiti 300 miliona ljudi, upozorava dr. Jonathan Quick, jedan od vodećih stručnjaka za gripu u svijetu i predsjednik organizacije Global Health Council.
Doktor Quick kaže da je virus gripe “najviše dijaboličan, najteži za kontrolu i najbrže se širi”.
Drugi stručnjak za virus gripe, profesor Robert Dingwall, kaže da do pandemije može doći ako se dogode dramatične promjene u virusu gripe, nešto što možemo očekivati svakih 20 do 40 godina. Zadnja pandemija dogodila se 2009/2010., kada se svinjska gripa pojavila u Meksiku.
Podsjetio je i na smrtonosnu pandemiju španjolske gripe iz 1918. godine, koja je odnijela oko 100 miliona života, zarazivši trećinu svjetske populacije. Spomenuo je i azijsku gripu iz 1956. godine, prenosi The Sun.
Dr. Quick upozorava kako je najopasnija vrsta gripe – ptičja gripa. Kaže da su njezina tri tipa uzrokovala zabrinutost posljednjih godina, a to su H5N1, H7N9 i H5N6. Najveću prijetnju da će doći do mutacije i sljedeće smrtonosne pandemije, po dr. Quicku, predstavlja tip H5N1.
– Ako se razvije novi visoko zarazni soj H5N1 i proširi putem nesvjesnog putnika u avionu, može doći do slučaja pandemije, koja brzo može preuzeti razmjere kao u filmovima katastrofe – predviđa dr. Quick.
Ne zaustavljajte kihanje nikada – može biti opasno za zdravlje Kaže kako je najvažnija stvar koju trebamo napraviti – razviti univerzalno cjepivo protiv gripe. Novo cjepivo razvili su naučnici sa Univerziteta Kalifornija u Los Angelesu, što je nada da smo korak bliže ostvarenju tog cilja.
Eksperimentalni lijek testirali su na miševima, zaštitio ih je od dva različita soja. Profesor Dingwall napominje da je gripa vrlo zarazna i ne može se puno učiniti da bi se zaustavilo njezino širenje po svijetu pa bi razvoj univerzalnog cjepiva mogao biti vrlo težak zadatak. Problem je i to što se simptomi gripe pojave otprilike četiri dana nakon zaraze pa onaj tko je zarazan ne mora to znati i može nesvjesno širiti virus na ljude oko sebe.
Koliko je moguć scenarij katastrofe Sada Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od (uobičajene) sezonske gripe godišnje umire preko 300.000 ljudi. Sto puta više umrlih ili hiljadu puta više umrlih godišnje od gripe (kao što se navodi u citiranim izvorima) u nekoj budućnosti je teoretski moguće i uvijek je bilo moguće, ali se još nije dogodilo, a vjerovatnost za to je mala – objašnjavaju regionalni epidemiolozi.
Oni procjenjuju da je od takozvane španjolske gripe tokom trogodišnjeg perioda od 1918. do 1920. godine umrlo između 20 i 100 miliona ljudi (jedan do pet posto stanovništva), zavisno o izvorima.
– S obzirom na to da je danas tri do četiri puta više stanovnika na zemlji, gripa takve virulencije i s tolikom smrtnošću bi teoretski mogla izazvati smrt i kod više stotina miliona stanovnika. Međutim, uz znatno bolje mogućnosti liječenja, kojima danas raspolažemo, te uz mogućnost razvoja cjepiva u roku od 6 do 8 mjeseci od trenutka prepoznavanja pandemijskog virusa, mala je vjerojatnost da bi smrtnost mogla dosegnuti tako velike brojke – kažu epidemiolozi.
Virus gripe još je nepredvidiv za nauku Zbog svojih učestalih promjena (mutacija), virus gripe još je nepredvidiv za nauku. Razlikujemo tri tipa virusa gripe: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, a rjeđe tipa B, koji ima i niži epidemijski potencijal. Virus gripe tipa C ima još niži epidemijski potencijal i uzrokuje blagu i nekarakterističnu bolest. Ovisno o površinskim antigenima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N), razlikujemo podtipove virusa gripe A (H1N1, H3N2, H5N1 i dr.). Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova. Zovemo ih i pandemijski sojevi, jer kada se pojave, zbog nepostojanja imuniteta u populaciji dovode do pandemija poput “španjolice“ (1918.), “azijske gripe“ (1957.) i pandemije 1968. i 2009.”
– Čovjek nije u mogućnosti stvoriti panspecifični trajni imunitet protiv virusa gripe, što dovodi do mogućnosti ponovnog obolijevanja svake godine iznova. Svakih 10 do 40 godina dolazi do većih promjena (antigeni shift) nastalih mutacijama ili virusa pandemijskog potencijala, koje imunološki sistem čovjeka do tada nije upoznao. S vremenom, pandemijski virusi postaju sezonski, jer više nisu potpuno nepoznati imunološkom sustavu čovjeka.
Kako se zaštititi od zaraze gripom? Sve što možete napraviti je, kaže profesor Robert Dingwall, paziti na higijenu, odnosno redovno prati ruke te izbjegavati prinositi ruke licu kada ste negdje vani, pa čak i paziti da ne dodirujete previše javne površine s kojima kontakt ima veliki broj ljudi. Također, treba izbjegavati bliske susrete s ljudima koji imaju simptome gripe. I ne zaboravite, održavajte imunitet jakim jer je itekako važan u borbi sa bolestima.
Evo kako nastaje vakcina protiv gripe Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine nagađa koji tipovi virusa gripe bi mogli dominirati novom sezonom. Na osnovu toga pripremaju vakcine.
– Nismo sigurni koji virus će cirkulirati pa ono što radimo zasnivamo na najboljem mogućem praćenju i analizi procjene. – objasnio je Wenqing Zhang, voditelj globalnog programa WHO-a.
Dodao je kako virus gripe konstantno mijenja svoju ovojnicu kako bi pobjegao našem imunološkom sistemu, odnosno kako ga ne bi prepoznao, prenosi Southlands Sun. Bez obzira i ako je ta promjena na virusu mala, mora se proizvesti nova vakcina tačno određenih karakteristika. Zato, Svjetska zdravstvena organizacija svake godine priprema koktel koji može pokriti tri, četiri podtipa virusa, najčešće dva A i dva B.
Wenqing Zhang objašnjava kako virus podtipa A je odgovoran za najveći broj oboljelih od gripe i izaziva najsmrtonosnije pandemije. Domaćin su ptice s kojih prelazi i na druge životinje. Podtip B uzrokuje blaže simptome i domaćin virusa je uglavnom čovjek. Procjenu kakav koktel će napraviti u WHO-u rade na temelju podataka o tipovima virusa koji su detektirani nakon uzimanja briseva grla i nosa od pacijenata, a prikupljaju se u 143 nacionalna centra u 114 zemalja. Potom se predlažu dvije vakcine, jedna za sjevernu, a jedna za južnu polutku. Odabrane viruse uzgajaju u pilećim jajima mjesecima kako bi dobili dovoljnu količinu vakcine.
