Život postojećih i budućih kriminalaca te potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini će od naredne sedmice biti mnogo lagodniji. Ustavni sud BiH će na sjednici, zakazanoj za 31. maj, razmatrati i izvršenje ranije donesenih odluka, među kojima su i one koje se odnose na Zakon o krivičnom postupku te Zakon o
Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) Bosne i Hercegovine, te će izbrisati odredbe koje su ranije ocijenjene kao neustavne.
Nakon što je Ustavni sud BiH ocijenio da su pojedine odredbe ovih zakonskih rješenja neustavne, Parlamentarnoj skupštini BiH je ostavljen rok od šest mjeseci da ih izmijeni. Taj rok je prošao, a izmjene nisu usvojene. Zakon o krivičnom postupku je “zapeo” u Domu naroda, nakon što ga glasovi “protiv” SNSD-a i HDZ-a BiH nisu zaustavili u Zastupničkom domu. Naredna sjednica Doma naroda, na kojoj će se naći i dva prijedloga tog zakonskog rješenja, bit će održana 31. maja, isti dan kada i sjednica Ustavnog suda BiH.
Ako postoji šansa da se u posljednjem trenutku “dopuni” Zakon o krivičnom postupku, za Zakon o OSA-i je definitivno kasno. Posljednja šansa je propuštena na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma, kada su razmatranje i usvajanje tog prijedloga po hitnoj proceduri spriječili SNSD, HDZBiH, SBB i Nezavisni blok te još nekoliko zastupnika. O njemu se trebaju izjasniti nadležne komisije, a to se neće dogoditi do naredne sjednice, zakazane za 30. maj.
Ishod glasanja o proceduri usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o OSA-i
Ustavni sud BiH je već jednom odgodio brisanje spornih odredbi pa je teško očekivati da će to ponoviti i na narednoj sjednici. To će u praksi značiti ograničavanje mogućnosti OSA-e i pravosudnih institucija da istraži, procesuira i sankcionira najteža krivična djela, poput organiziranog kriminala, korupcije i terorizma.
Radi se o članu 78. Zakona o OSA-i, kojim se regulira način i trajanje provođenja tajnog prikupljanja podataka za koje je potrebno sudsko odobrenje. Ukoliko se te odredbe izbrišu, provođenje takvih istražnih radnji će biti ograničeno na samo 60 dana, što će u praksi spriječiti procesuiranje osumnjičenih za organizirani kriminal, korupciju ili terorizam jer provođenje bilo kakve ozbiljne i kompleksne istrage u tom vremenskom okviru nije moguće.
Prema prijedlogu Ministarstva sigurnosti BiH, nalog za tajno prikupljanje podataka može biti odobren za period od 60 dana, a u slučaju potrebe za produženjem mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora OSA-e sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.
– Ukoliko se utvrdi da prijetnja proistekla iz aktivnosti praćene osobe nije otkonjena, a da se nisu stekli uvjeti za prekid operacije ni nakon 48 mjeseci, generalni direktor će u skladu sa članom 77 Zakona pisanim obrazloženim prijedlogom tražiti odobrenje novog ciklusa primjene mjera na periode od po 30 dana, u ukupnom trajanju najduže od dodatnih 48 mjeseci – navodi se u prijedlogu Ministarstva sigurnosti.
Važno je naglasiti da su ove odredbe u skladu sa praksom i zakonodavstvom zemalja Evropske unije (EU), u kojima ne postoji ukupno ograničenje trajanja primjene mjera te postoji procedura dostavljanja obrazloženih prijedloga nadležnim sudskim ili drugim pravosudnim tijelima. Tako, primjera radi, u Hrvatskoj ne postoji ukupno ograničenje već se mjera inicijalno odobrava na četiri mjeseca, a nakon toga Vijeće sudija od tri člana može u opravdanim slučajevima produžiti trajanje mjere bez ukupnog zakonskog ograničenja.
Zakon o sigurnosno-obavještajnom sistemu Republike Hrvatske
Iako je prijedlog Ministarstva sigurnosti mnogo manje fleksibilno rješenje u odnosu na ono u Hrvatskoj i iako je u potpunosti u skladu sa evropskom praksom, za HDZBiH je, kao nosiocima evropskih vrijednosti u našoj zemlji, on neprihvatljiv, a njihovo mišljenje, očigledno, dijele kolege iz SNSD-a, SBB-a i Nezavisnog bloka.
– Kada se posmatra odnos pojedinih političkih aktera i prema Zakonu o krivičnom postupku i prema Zakonu o OSA-i, izgleda da je nekim od političkih aktera stalo da se ustvari ništa ne uradi, a da Ustavni sud stavi te odredbe van snage i da se na taj način umanji kapacitet institucija BiH – kazao je nakon posljednje sjednice zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Šefik Džaferović (SDA).
Zanimljivo je da su SNSD i HDZBiH prepreka za usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku, ali onog prijedloga koji je već usvojen u Zastupničkom domu i kojeg su eksperti međunarodne zajednice ocijenili kao prihvatljiv. S druge strane, nameću prijedlog HDZ-ovog ministra pravde Josipa Grubeše, kojim bi se, ukoliko bi takav prijedlog bio usvojen, doslovno onemogućilo procesuiranje odgovornih za krivična djela predviđena entitetskim krivičnim zakonima.
Izvor: Faktor
