Prema nekim izvorima, u pisanim dokumentima, naselje Faletići nadomak Sarajeva, prvi put se spominje u 12. stoljeću kao selo pod imenom Hvaletići.
Historijski zapisi ističu da su u tom selu živjeli i neki svećenici Crkve bosanske. Dok su stanovnici sela Faletići pripadali vjeri koja se u literaturi različito naziva, ponekada i poistovjećuje (bogumili, Crkva bosanska, patareni, katari) njihovi susjedi u selo Biosko su pripadali pravoslavnoj vjeri.
Različita vjerska pripadnost nije im smetala da žive kao susjedi i da se međusobno pomažu.
Tradicija dobrih susjednih odnosa zadržala se i kad su stanovnici Faletića prihvatili islam, a njihovi susjedi su zadržali pravoslavnu vjeru.
Kontinuitet života se može vidjeti na primjeru muslimanskoga mezarja, a koje je nastalo na prostoru nekropole stećaka.
Poseban značaj ovom historijskom području daje izmiješanost i preklapanje grobalja iz različitih historijskih razdoblja – srednjovjekovni grobovi sa stećcima i muslimansko groblje iz perioda od 16. do 19., odnosno 20. stoljeća, što potvrđuje kontinuitet sahranjivanja na ovom području.
“Na lokalitetu se nalazi 57 stećaka, od toga 51 u obliku sanduka i 6 u obliku sljemenjaka i 22 nišana. Stećke karakteriziraju sanduci s pravokutnim udubljenjem – koritom, dok su nišani u obliku stele i s turbanom u gužve. Jedan nišan je izmješten s lokaliteta i prenesen u Muzej grada Sarajeva, gdje je upisan u inventarnu knjigu Arheološke zbirke Muzeja. Izložen je u prostorijama Brusa bezistana u Sarajevu, u sklopu stalne postavke. U obliku je trapezoida s krovom na dvije vode. Na njemu se nalaze ukrasi polujabuke, polumjeseca, predstava životinja – srne i jelena, ispružene ruke, sablje i luka”, pojasnili su iz Komisije za očuvanje naconalnih spomenika za Radiosarajevo.ba koji ovo historijsko područje – nekropolu sa stećcima i nišanima u Faletićima 2012. godine proglašava nacionalnim spomenikom.
Trenutnim uvidom u stanje utvrđuje se kako su travom i korovom stećci i nišani izloženi ubrzanom propadanju.
Kako saznajemo iz KONS-a Vlada Federacije dužna je da posebno obezbijedi sprovođenje mjera zaštite kao što je izrada geodetske snimke postojećega stanja nacionalnog spomenika, izrada Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnoga spomenika s izradom preliminarne snimke postojećega stanja kojom će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima , kao i izrada programa redovitoga održavanja spomenika.
Svi pokretni nalazi koji budu nađeni tokom arheološkoga istraživanja bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava odgovarajuće tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
“Arheološke nalaze nije dopušteno iznositi iz Bosne i Hercegovine. Ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je nužna obrada arheoloških nalaza izvan BiH, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje, pod iscrpno utvrđenim uvjetima. Nakon dostave izvješća o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje. Komisija u svome odobrenju za privremeno iznošenje pokretnoga naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u BiH, kao i zaduženje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome izvještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu BiH i javnost. Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude pronađen u toku arheoloških istraživanja nužno je stručno obraditi“, kazali su iz Komisije za očuvanje.
Da su u Faletićima pronađeni ostaci rimskih građevina, s građevinskim materijalom, koji se može datirati u I – IV vijek nove ere, navodi Ivo Bojanovski.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, Faletići su pretrpjeli poptunu devastaciju svih privatnih i javnih objekata. Nakon reintegracije 1996 godine nije ostala niti jedna sačuvna građevina.
