Većina Bosanaca i Hercegovaca živi od plaće do plaće, što ih sputava u štednji novca. Rijetki koji uspijevaju čuvati novac u bankama, ne mogu na ovaj način popraviti kućni budžet jer su kamate na oročenu štednju rekordno niske u našoj zemlji.
Kamate na štednju proteklih godina konstantno padaju, kako u BiH, tako i u zemljama regije. Stoga smo sve bliže trenutku u kojem ćemo morati plaćati bankama da nam čuvaju novac, što je neke zemlje stiglo već odavno. Danci, naprimjer, više od šest godina imaju negativnu kamatnu stopu. Međutim, danske banke su i dalje pretrpane novcem zbog impresivnog rasta realnih plaća.
S druge strane, plaće u realnom sektoru naše zemlje kreću se između 500 i 600 KM, što jednoj porodici nije dovoljno ni za preživljavanje mjeseca, a kamoli štednju.
“Naši građani nemaju šta štedjeti”, govori nam ekonomski analitičar Faruk Hadžić te nastavlja: “Većina stanovništva u BiH nema mogućnost štednje, jer sav mjesečni dohodak moraju trošiti. Onima koji mogu štedjeti, vjerovatno nije ni bitno hoće li zaraditi nešto na kamatama. Oni veći dio svojih sredstava čuvaju u bankama van BiH, a ono što imaju ovdje čuvaju zbog eventualne sigurnosti”.
Hadžić ističe kako je štednja u bh. bankama postala destimulator ekonomskog rasta BiH. Kako kaže, dok banke uspijevaju od 100 KM štednje kreirati 1.000 KM kredita i ostvariti dobit od visokih kamatnih stopa potrošačkih kredita, štednja postaje jednaka investicijama.
“Štednja stanovništva raste iz godine u godinu. Od ekonomske kriza iz 2009. godine kreditna aktivnost je pala. To je dovelo naše komercijalne banke da višak sredstava koja imaju ustvari oročavaju kod Centralne banke. Tu su imali kakvu-takvu kamatnu stopu pa im se isplatilo oročenje”, kazao nam je Hadžić.
Podaci Centralne banke BiH potvrđuju Hadžićeve riječi. Krajem prošle godine saopćeno je kako građani BiH u bankama čuvaju više od 11 milijardi KM. Depoziti građana BiH čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama.
“U BiH štedi mali broj ljudi koji drže velika sredstva u bankama. Obični ljudi ne mogu ništa uštedjeti”, smatra Hadžić.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da banke u BiH vode veoma konzervativnu politiku, što znači da nisu usmjerene ka plasmanu određenih sredstava prema privredi, niti na promociju štednje, što najbolje pokazuju kroz destimulativne kamate na štednju.
“Svi plasmani u bh. bankama uglavnom su usmjereni prema potrošačkim kreditima, odnosno građanstvu. Bankarski sektor je izuzetno regulisan, što znači da nemate zdrave konkurencije u smislu da neke banke idu ka rizičnijim poslovima. Generalno u svijetu razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija doveo je do otvaranja sve većeg broja različitih mogućnosti za oplodnju vašeg novca, odnosno štednju. Uzimajući u obzir dugoročnu influaciju, odnosno opadanje vrijednosti novca, štednja u bankama je dobra stvar samo iz sigurnosnih razloga”, rekao nam je Čavalić.
Međutim, problem je što Bosanci i Hercegovci ne traže druge opcije štednje. Pored toga, ističe Čavalić, BiH svojim građanima ne nudi nikakve investicijske prilike zbog čega smo i postali rekorderi u štednji.
“Postoji milion drugih opcija za štednju. Ljudi vani štede na sirevima, na vinu i sličnim proizvodima koji dugoročno dobivaju na vrijednosti. Oni na taj način nastoje ostvariti tu stopu povrata koja će revitalizirati influaciju”, kaže Čavalić.
Ekonomski analitičari ukazuju i na Centralnu banku BiH koja je gotovo sve svoje devizne rezerve deponovala u strane banke ili kupila njihove vrijednosne papire, a ima mizeran prinos od 0,16 posto.
Hadžić kaže da ne bi bilo loše dio štednje usmjeriti na potrošnju.
“Potrošnja bi dovela do rasta ekonomoske aktivnost u BiH. Ako imate rast potrošnje, imate rast potražnje, a s druge strane, potražnja dovodi do rasta GDP-a i veće proizvodnje”, govori nam Hadžić.
S druge strane, Čavalić upozorova na pogrešno mišljenje građana o tome da je bankama potreban njihov novac.
“Banke mogu kreirati svoj novac i ne zavise od korisnika. Ako posmatramo banke u BiH, ljudi koji rade u bankama su fokusirani na plasman kredita. To je njihova osnovna motivacija, a ne promocija paketa štednje”, kazao nam je Čavalić.
Pad kamata na štednju mogao bi u budućnosti fenomen negativne kamatne stope dovesti i u BiH. U tom slučaju građani bi morali plaćati čuvanje novca u bankama.
Prošlo je vrijeme kad su štediše mogle gledati kako vrijednost njihovog oročenog novca raste na bankovnim računima. Stoga je jasno kako se umjesto oročenja moraju tražiti novi načini štednje.
klix.ba
