Činjenica da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH kod čak 31 od 72 prijavljene političke stranke utvrdila nedostatke u prijavama pokazuje svu neozbiljnost brojnih političkih predstavnika u našoj zemlji koji, očito, ili ne poznaju ili ne poštuju odredbe Izbornog zakona. Većina nedostataka utvrđena je pri provjeri validnog broja potpisa podrške građana koje su dobili za učešće u izbornoj utrci za vlast.
Birački spisak
Osnovni zakonski preduvjet da bi politička stranka ili nezavisni kandidat dobili od CIK-a ovjeru prijave za izbore jeste podnošenje validnih potpisa podrške.
Kako je za „Avaz“ pojasnila Maksida Pirić, portparol CIK-a, nevalidnim se smatra onaj potpis birača koji je registriran, naprimjer, u FBiH, a podršku daje prijavi za kandidaturu za neki nivo vlasti u RS ili obrnuto.
– Nadalje, ako jedan birač da potpis podrške dvjema strankama, automatski poništavamo taj potpis i jednom i drugom političkom subjektu, jer jedan birač može dati podršku samo jednom subjektu. Ako je neko dao potpis podrške, a nema ga na biračkom spisku, i taj potpis je nevažeći – ističe Pirić.
Na popravni
Zanimljivo je da su nevalidne potpise podrške CIK-u dostavile i mnoge stranke koje iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo na izborima u našoj zemlji, pa i u vlasti.
Među njima su, naprimjer, SDS, Stranka za BiH, BPS, HDZ 1990, GS, Socijalistička partija, BOSS, LDS… Od novoformiranih stranaka „na popravni“ za prijavu za izbore morat će Nezavisni blok i Nezavisna bh. lista Ibrahima Hadžibajrića.
Nedostatke na prijavi će morati otkloniti i 24 nezavisna kandidata od prijavljenih ukupno 39. Prijave petorice su odbijene, a 10 ih je prošlo provjere.
Saznajemo da je Ćamil Duraković, nezavisni kandidat za potpredsjednika RS, dostavio nove potpise na svojoj prijavi, jer je za određen broj ranijih bilo utvrđeno da su nevalidni.
Pudarićev slučaj
Prijava Svetozara Pudarića za utrku za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda je odbačena jer on ima prebivalište u FBiH, što sadašnji Izborni zakon ne dozvoljava.
Pirić podsjeća da CIK ne može provoditi presude Evropskog suda za ljudska prava koje su ovakvu odredbu proglasile u predmetima „Sejdić-Finci“, „Pilav“ i „Zornić“ diskriminirajućom, nego je to dužan učiniti zakonodavac ili ustavotvorac.
avaz.ba
